Estrogen je primarni ženski spolni hormon koji se dominantno stvara u ženskom tijelu. Odgovoran je za razvoj ženskih spolnih karakteristika te određuje vanjski izgled tijela. Tijelo proizvodi najmanje tri glavna estrogena: estradiol, estron te estriol.

• Estradiol je najpotentniji estrogen s najjačim biološkim učinkom, koji u najvećoj mjeri proizvodi rastući folikul tijekom menstruacijskog ciklusa.
• Estron je po jačini oko 100 puta slabiji estrogen, a nastaje mahom iz ne reprodukcijskih organa (masno tkivo), pretvaranjem androgenih (muških) hormona relativno jednostavnom biokemijskom reakcijom.
• Estriol je po biološkoj učinkovitosti najslabiji estrogen i njega stvara ekskluzivno posteljica tijekom trudnoće.

Male količine estrogena proizvode se kao nusprodukt metabolizma androgena iz nadbubrežne žlijezde, sličnim mehanizmom kao i estron, pretvorbom drugih steroida kojih je nadbubrežna žlijezda puna. U praksi je osim estradiola ipak najvažnija ona količina estrogena koju proizvede masno tkivo te koje je zbog svoje količine i zastupljenosti jedini važan izvor hormona mimo jajnika.

Estrogeni su hormoni odgovorni za mnoge funkcije u žene. Osim što uspostavljaju i održavaju očite sekundarne odlike ženskog tijela, odgovoran je i za libido, ponašanje, ali i imunitet.

Koja je uloga estrogena? 

Smatra se da estrogeni imaju oko 400 funkcija u tijelu i utječu na gotovo svaki organ i sustav. Neke od jasno definiranih utjecaja uključuju povećanje i održavanje mase, specifične distribucije strukturnog masnog tkiva (bokovi, glutealna regija, dojke). Unutrašnje i manje vidljiva djelovanja estrogena odnose se na promjene reprodukcijskih organa tijekom menstruacijskog ciklusa u smislu pripreme tijela za trudnoću, zadebljanje sluznice maternice (priprema neophodna za implantaciju oplođenog jajašca), stvaranje sluzi čija je osnovna funkcija filtriranje spermija tijekom reprodukcije pa čak i stvaranja neurotransmitera u mozgu, čime se modulira ponašanje aktivirajući određene obrasce.

Tijekom puberteta i adolescencije, estrogeni uz druge hormone endokrinog sustava, pospješuju i održavaju rast i razvoj sekundarnih spolnih odlika. No, učinak estrogena može biti i nepovoljan, trajno povišena razina estrogena može povećati rizik od nastanka hormonski senzitivnih tumora, poput raka sluznice maternice, dojke, a u nekim slučajevima i raka debelog crijeva.

Potpuni nedostatak ili manjak estrogena (prijevremena menopauza, menopauza) može utjecati na pojavu osteoporoze, neredovitog menstruacijskog ciklusa (sindrom policističnih jajnika, anovulacije), umora i nesanice, opadanja libida, nemogućnosti začeća te promjena u raspoloženju.

Kako estrogen djeluje na kožu?

U kozmetskom smislu, osim na distribuciju masnog tkiva, estrogeni imaju posebno značajan utjecaj na kožu. Kako je koža najveći organ u tijelu i ekstremno važna zaštita tijela od vanjskih čimbenika, posebno je važno naglasiti i razumjeti ovu specifičnu povezanost. Estrogeni djeluju na kožu na više načina:

• Povećava količinu kolagena; kolagen daje osnovnu strukturu, debljinu i elastičnost koži
• Održava vlažnost kože
• Smanjuje bore utječući na kvalitetu elastičnih vlakana i kolagena u koži
• Ubrzavaju zacjeljivanje rana.

Bitno je napomenuti da je estrogen dio cijele mreže hormona koja čini endokrini sustav te kao takav ne djeluje sam. Zapravo, svi hormoni u zdravom tijelu rade zajedno u velikoj harmoniji i međuovisnosti. U određenim okolnostima i kada starimo, dolazi do mnogih promjena u razinama hormona koje dovode do narušavanja te harmonije, čime se stvara hormonska neravnoteža.

Samo starenje povezano je s velikim padom estrogena i drugih hormona, što uzrokuje vidljive promjene na koži. Kada dođe do hormonske neravnoteže, promjene na koži mogu biti ne samo dramatičnije, već i povezane s mnogim drugim vrlo neugodnim simptomima. Razina estrogena se kod većine žena postupno snižava već nakon tridesete godine, a taj je trend poglavito izražen nakon 40. godine života. Njegovu smanjenju dodatno pridonosi kronična iscrpljenost, stres, manjak sna, neuravnotežena prehrana ili bolesti.

Estrogen pospješuje stvaranje hijaluronske kiseline, a povezan je s proizvodnjom kolagena i elastina, vlakana zaduženih za volumen i glatkost kože. Menopauza je glavna prekretnica u životu žene koju karakterizira postupno smanjenje funkcije jajnika, a time i smanjenje razine estrogena u tijelu. Menopauza je starenje, a starenje sa sobom donosi promjene u cijelom tijelu uključujući i kožu.

Poznato je da je estrogen odgovoran za većinu simptoma u menopauzi. Hormonske promjene osobito utječu na kožu, a manjak ili potpuno odsustvo stvaranja estrogena rezultira brzim i lako vidljivim atrofičnim promjenama kože koje ubrzavaju starenje kože. Estrogeni značajno moduliraju fiziologiju kože, ciljajući na stanične elemente koji su u sastavu kože poput keratinocita, fibroblasta (stanice vezivnog tkiva), melanocita (stanice koje stvaraju pigment melanin), folikula dlaka i žlijezda lojnica te poboljšavaju angiogenezu (stvaranje i održavanje kapilarne mreže), zacjeljivanje rana te imunološki odgovor.

Nedostatak estrogena smanjuje obranu od oksidativnog stresa, a to znači: 

• koža postaje tanja i s manje kolagena
• smanjenje elastičnosti
• s više bora
• suša je i slabije prokrvljena.

Kada se preporučuje uzimanje nadomjesnog estrogena?

Posljedice gubitka zaštitne funkcije estrogena povezane su s: otežanim cijeljenjem rana, gubitkom kose, pigmentnim promjenama, ali i rakom kože. Dakle, učinci niske razine estrogena na kožu važan su endogeni uzrok starenja kože kod žena, no strategije lokalnog liječenja koje ciljaju na kožne simptome su ograničene. Gledano s pozicije ginekološkog stajališta primjena hormonalne nadomjesne terapije ne preporučuje se bez jasne indikacije.

Klasične indikacije za hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) obuhvaćaju dva stanja:

• prijevremenu menopauzu, koja nastupa prije 40. godine života ili izostanak menstruacije između 40. i 50. godine života, ako su vrijednosti estradiola niže i dešavaju se promjene na koštanom (osteoporoza) i/ili urogenitalnom sustavu (urogenitalna atrofija)
• izrazite menopauzalne tegobe neovisno o hormonskim testovima.

Odluka o propisivanju HNL donosi se individualno, na temelju ravnoteže potencijalnih rizika i dobrobiti te ovisno o zdravstvenom stanju. Pacijentice trebaju također biti svjesne nehormonskih alternativa, uključujući promjenu stila življenja i biljnih dodataka. Danas se u praksi nastoji ograničiti davanje hormonske terapije na najkraći mogući period, koristeći najniže doze potrebne kako bi se uklonili simptomi i postigli ciljevi liječenja.

Dr. sc. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva Je li moguće odgoditi menopauzu i kako se za nju fizički pripremiti?

U sažetku, nema sumnje da estrogeni imaju nekoliko blagotvornih učinaka na kožu. Smanjenje razine estrogena tijekom menopauze ima štetan utjecaj na kožu, što se može donekle ispraviti primjenom HNL-a. Hormonsko nadomjesno liječenje je iznimno korisno u otklanjanju postmenopauzalnih simptoma te je indicirano uvijek kada ti simptomi umanjuju kvalitetu života. Iako sustavna hormonska nadomjesna terapija može ublažiti znakove poput suhoće kože i vagine i atrofije, različiti rizici (uglavnom hiperplazija ili rak endometrija i zabrinutost u vezi s povećanim rizikom od raka dojke) isključuju njegovu upotrebu za liječenje kožnih poremećaja.

Povećani rizici su osobito nepredvidljivi kod primjene različitih slabo definiranih pripravaka, s obzirom na veliku sposobnost kože i sluznice za apsorpcijom i posljedično povećanje koncentracije hormona u krvi. Stoga se HNL ni u kom smislu ne koristi za liječenje kožnih simptoma i žene se ne bi smjele odlučiti koristiti HNL u svrhu poboljšanja problema kože uzrokovanih menopauzom.