Empatija je sposobnost emocionalnog razumijevanja što drugi ljudi osjećaju, sagledavanja stvari s njihove točke gledišta i zamišljanja sebe na njihovom mjestu. Empatije je vještina koja se može naučiti i ojačati pa je vrlo važno razviti empatiju kod djece u ranoj dobi. Samo jedan primjer empatije može biti situacija u kojoj vidiš drugu osobu kako pati i odmah možeš zamisliti sebe na mjestu te osobe i osjetiti suosjećanje za ono kroz što prolazi. Iako su ljudi općenito prilično dobro usklađeni sa svojim osjećajima i emocijama, ulazak u tuđu glavu može biti malo teže. Sposobnost osjećaja empatije omogućuje ljudima da se "stave u tuđe cipele“.

Znakovi empatije

Ako imaš dar empatije, tada si svjesnija od većine koliko ljudi emocionalno i fizički pate. Zbog empatije si često zabrinuta za dobrobit i sreću drugih. To također znači da ponekad možeš biti preopterećena ili čak previše osjećaš zbog stalnog razmišljanja o emocijama drugih ljudi. Ovo su neki od znakova koji ukazuju da si empatična osoba:

• Stvarno slušaš što drugi imaju za reći.
• Ljudi ti često govore o svojim problemima.
• Možeš prepoznati kako se drugi ljudi osjećaju.
• Često razmišljaš o tome kako se drugi ljudi osjećaju.
• Drugi ljudi dolaze k tebi po savjet.
• Često se osjećaš preplavljeno tragičnim događajima.
• Pokušavaš pomoći drugima koji pate.
• Možeš prepoznati kada ljudi nisu iskreni.
• Ponekad se osjećaš iscrpljeno ili preopterećeno u društvenim situacijama.
• Duboko ti je stalo do drugih ljudi.
• Teško ti je postaviti granice u odnosima s drugim ljudima.

Koje vrste empatije postoje? 

Ako često osjetiš empatiju, dobro je prepoznati o kojoj vrsti empatije se radi:

• Afektivna empatija uključuje sposobnost razumijevanja emocija druge osobe i odgovarajućeg reagiranja. Takvo emocionalno razumijevanje može dovesti do toga da netko osjeća zabrinutost za dobrobit druge osobe ili može dovesti do osjećaja osobne nevolje.
• Somatska empatija uključuje neku vrstu fizičke reakcije kao odgovor na ono što netko drugi doživljava. Ljudi ponekad fizički doživljavaju ono što druga osoba osjeća. Ako primjerice vidiš da se netko drugi osjeća neugodno, možeš se početi crvenjeti ili osjećati nelagodu u želucu.
• Kognitivna empatija uključuje sposobnost razumijevanja mentalnog stanja druge osobe i onoga što bi ona mogla misliti kao odgovor na situaciju. To je povezano s onim što psiholozi nazivaju teorijom uma ili razmišljanjem o tome što drugi ljudi misle

Empatija primjeri

Iako je empatija važna, ponekad ju je u stvarnom životu teško prepoznati. Ovi primjeri pokazivanja empatije pomoći će ti identificirati situacije u kojima možeš pokazati empatiju u profesionalnom i osobnom okruženju.

• Preopterećena kolegica na poslu. Tvoja kolegica s posla ima brdo posla i morat će doći na posao tijekom vikenda da ga završi. Vas dvije ne radite istu vrstu posla i nema načina da joj ponudiš praktičnu pomoć. Ipak, znaš kako je izgubiti vikend na poslu i loše se osjećaš jer ona mora raditi. U tom slučaju pokazuješ empatiju tako što ćeš svratiti u ured s kavom i toplim obrokom za nju, uz nekoliko ohrabrujućih riječi.
• Prijateljica je upravo prekinula s dečkom. Prijateljica koja prolazi kroz težak prekid prilika je da pokažeš empatiju u svom društvenom životu. Možda ti se njezin dečko nije nikada sviđao i nisi odobravala njihovu vezu, ali bez obzira na to pokazat ćeš svoju empatiju tako što ćeš se usredotočiti na njezine osjećaje jer vidiš da joj je teško te ćeš ju pažljivo slušati.
• Bolesni partner. Dođeš kući s posla i vidiš da tvoj partner ima gripu. Iako si umorna zbog posla, ostavljaš po strani osobne brige i brineš se o njemu tako što mu napraviš šalicu čaja te ga pokušavaš utješiti ohrabrujućim riječima. Upravo tim postupcima pokazuješ empatiju.

Uloga empatije u svakodnevnom životu

Kada razumiješ perspektivu i osjećaje drugih ljudi, lakše ćeš prema njima postupati sa suosjećanjem i ljubaznošću. Isto tako ako radiš na poboljšanju svoje empatije, veća je vjerojatnost da ćeš biti ispunjenija. Brojne su prednosti empatije:

• Empatija omogućuje ljudima da izgrade društvene veze s drugima. Ako razumiješ ono što ljudi misle i osjećaju, možeš na odgovarajući način reagirati u društvenim situacijama. Istraživanja su pokazala da su društvene veze važne i za fizičku i za psihičku dobrobit.
• Empatija prema drugima može ti pomoći naučiti regulirati vlastite emocije. Emocionalna regulacija je važna jer ti omogućuje da upravljaš onim što osjećaš, čak i u vrijeme velikog stresa, a da pritom ne budeš preopterećena.
• Empatija potiče pomaganje drugima. Ne samo da ćeš vjerojatnije sudjelovati u korisnim ponašanjima kada osjećaš empatiju prema drugim ljudima, već je vjerojatnije da će ti i drugi ljudi pomoći kada dožive empatiju.

Jesu li suosjećanje i empatija isto? 

Iako su suosjećanje i empatija usko povezani, između ta dva pojam postoje bitne razlike. Empatija se više odnosi na svjesnost prema tuđim emocijama i pokušaj razumijevanja kako se druga osoba osjeća, a suosjećanje je emocionalni odgovor na empatiju zbog kojeg netko ima želju pomoći. 

Empatija nastaje u mozgu Suosjećanje je moguće ako možemo zamisliti bol druge osobe

Pretjerana empatija

Ako je empatija pozitivan, koristan i poželjan atribut, onda možda misliš da nema ništa loše u tome da je imaš "previše". Ali kao i sve u životu, višak ponekad nije dobar, a najbolje je imati zdravu ravnotežu. Pretjerana empatija utječe na tvoju sposobnost da se odvojiš od drugih ljudi. Zbog empatije osjetiš suosjećanje s drugim ljudima u različitim situacijama, ali je važno da kada osjećaš empatiju, nikada ne prestaneš biti svoja. Kod pretjerane empatije možeš osjećati tuđe osjećaje i patiti zbog njih. Radi se o fizičkoj boli koja izaziva tjeskobu i zbog koje se podvrgavaš tuđim potrebama. Zbog pretjerane empatije ne možeš razlikovati tuđe od svojih osjećaja. 

Suprotno od empatije

Mnogima se čini potpuno neshvatljivim kada vide drugu osobu da pati, a oni  reagiraju ravnodušno ili čak neprijateljski. Ali činjenica da neki ljudi reagiraju na takav način jasno pokazuje da empatija nije nužno univerzalni odgovor na patnju drugih. Ljudi kojima empatija nije prirodna reakcija, ne uspijevaju prepoznati emocije ili se emocionalno povezati s drugim. U tom slučaju radi se o poremećaju deficita empatije ili EDD (Empathy Deficit Disorder). Iako se ne radi o poremećaju mentalnog zdravlja, deficit empatije može dovesti do toga da se osoba suoči s poteškoćama u stvaranju smislenih odnosa, društvenom povezivanju pa čak i u upravljanju sukobima. Poremećaj deficita empatije također može biti simptom nekih specifičnih poremećaja mentalnog zdravlja kao što su:

• Narcistički poremećaj ličnosti
• Antisocijalni poremećaj ličnosti
• Bipolarni poremećaj
• Granični poremećaj osobnosti
• Poremećaj iz autističnog spektra

Osoba s pomankanjem empatije često vjeruje da su njezine želje, potrebe i očekivanja važnije od tuđih. Međutim, ne moraju se svi koji se bore s poremećajima mentalnog zdravlja boriti s nedostatkom empatije. Na primjer, tvoj partner koji se trudi razumjeti tvoje emocionalne potrebe može biti netko s manjkom empatije, a da to možda ne zna. To može biti i prijatelj koji se naljuti kada stvari ne idu kako treba. Biti empatičan ne samo da poboljšava emocionalno i društveno dobro, već i opće zdravlje i dobrobit.

Simptomi deficita empatije mogu biti:

• Osjećaj nelagode zbog tuđih emocija
• Usredotočenost na vlastite ciljeve i potrebe
• Veća briga o sebi u odnosu na druge ljude
• Brzo kritiziranje i osuđivanje

Kako bi se osoba riješila deficita empatije potrebna je samorefleksija koja može pomoći osobi da razumije sebe i svoje emocija. Također pomaže i izgradnja veza jer se osobe s manjkom empatije često bore s uspostavljanjem odnosa s drugima. Važno je da sagledaju situaciju iz tuđe perspektive i pronađu zajedničke stvari kako bi lakše izgradili i samu vezu, ali i empatiju. Terapija je isto dobar način izgradnje empatije jer psiholog može pomoći osobi da shvati svoje emocije i koliko je empatija važna za cjelokupno zdravlje. 

Više pitaj, a manje osuđuj! Empatija je jedna od najseksi osobina kod partnera!