Oko 350.000 ljudi, samo u SAD-u, godišnje umire od srčanog zastoja. Nedavno je provedeno istraživanje u Portlandu kojim se više od desetljeća pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja. Tijekom tog vremena se razgovaralo s brojnim osobama bliskim žrtvama, kao i s preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni. Otkriveno je da je polovica sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha, što je počelo oko mjesec dana prije zastoja.
 

Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce natrag u pravilan ritam. Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pozornost su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca, piše Hamilton Spectator.

srce i fitness Što otkucaji srca u mirovanju govore o tvom zdravlju i kako treniraš?

Top deset savjeta za zdravo srce

• Bolesti srca događaju se mnogima, pa iima na umu da i ti imaš veliku šansu u doglednome vremenu oboljeti ili umrijeti od posljedica srčanožilne bolesti. Naime, čak polovica sveukupnih uzroka smrti u nas otpada na bolesti srca i krvnih žila.
• Nasljeđe u riziku nastanka srčanožilnih bolesti za većinu ljudi sudjeluje sa svega 25 posto, ako si u bliskih srodnika imala prerano oboljele ili umrle od bolesti srca ili moždanog udara (muški do 55 godina, žene do 60 godina) pretpostavlja se da je tvoj rizik veći nego nekoga bez bolesti srca u bliskih srodnika.
• Kardiovaskularne bolesti ponajviše su uzrokovane izvanjskim čimbenicima – okolišem i životnim navikama.
• Bolest povišenog krvnog tlaka jedan je od vodećih rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze i oštećenja srca, ali i drugih organa poput bubrega. Rano otkrivanje te rano započimanje liječenja i uzimanje trajno propisanje terapije s ciljem postizanja optimalnih vrijednosti krvnoga tlaka jedan je od vrlo važnih koraka za sprječavanje nastanka infarkta miokarda, moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti.
• Povišene masnoće u krvi, poglavito tzv. LDL-kolesterol iznimno je važan čimbenik kardiovaskularnog rizika. U ljudi koji još nemaju kardiovaskularnu bolest poželjno je da LDL-kolesterol ne bude veći od 3.0 mola/l, a u osoba koji su već preboljele srčani ili moždani udar ili imaju udružene druge čimbenike rizika LDL-kolesterol ne bi smio biti viši od 1.8 mmol/l. Blaže povišenje masnoća može se postići promjenom prehrane i tjelovježbom, ali većina osoba visokog ili vrlo visokog rizika uz navedeno mora trajno uzimati lijekove.

virusna i bakterijska Upala srčane ovojnice - simptomi slični infarktu i posljedice

• Šećernu bolest treba što ranije otkriti i liječiti, kako bi se uklonila njezina nepovoljna djelovanja na kardiovaskularni sustav. Blagi oblici šećerne bolesti mogu se kontrolirati primjerenom prehranom i tjelovježbom, a neki bolesnici pored toga trebaju uzimati i lijekove.
• Pušenje treba u cijelosti iskorjeniti. To je navika koja predstavlja vrlo važan nezavisan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Osim toga, pušenje je povezano I s nastankom zloćudnih bolesti. Zaključno, pušenje duhana je navika koja uzrokuje smrt u svake druge osobe koja puši.
• Pretilost također predstavlja bitan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Potrebno je saznati svoju idealnu tjelesnu težinu i postupno je ostvariti te održavati.
• Zdrava prehrana vrlo je važna za kardiovaskularno zdravlje: što više svježeg voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki. Izbjegavati prerađenu i suhomesnatu hranu, prženje hrane, gazirana i negazirana zaslađena pića, kao i “brzu hranu” koja je u pravilu hiperkalorična i prepuna nezdravih masnoća.
• Alkohol potpuno izbaciti u osoba s povišenim vrijednostima triglicerida, bolestima jetre i drugim razlozima za ustezanje od alkohola. Osobe koje konzumiraju alkohol ne bi smjele uzimati više od 10 g ako su žene odnosno 20 g alkohola ako su muškarci (npr. 1 odnosno 2 dcl vina).
• Tjelovježba je jedan od bitnih preduvjeta kardiovaskularnog zdravlja. Minimalna tjelesna aktivnost je 30-ak minuta umjerenog hoda. Sve što je više od toga vrlo je poželjno. Nisu preporučljive prekomjerne, ekstremne tjelesne aktivnosti.