"Tumorska bolest se ne nasljeđuje nego se nasljeđuje predispozicija za njezin razvoj upravo u vidu oštećenih gena. Hoće li jedna osoba razviti tumorsku bolest ili ne, ovisi o mnoštvu unutarnjih i vanjskih čimbenika. A tko će zaista i oboljeti i kada će oboljeti, nažalost, nitko ne može predvidjeti. Što je naš organizam jači i sposobniji za obranu, to je veća šansa da ćemo pobijediti zloćudnu bolest. Zato je izuzetno važno napustiti štetne životne navike i usvojiti zdrave kako bi naš organizam bio sposobniji braniti se od svih bolesti pa tako i raka", rekla je dr. Ilona Sušac i objasnila što svatko može poduzeti.

• Pušenje uzrokuje 80 do 90 posto smrti od raka pluća

• Najveći i najjednostavniji uzrok najčešćeg raka na svijetu najjednostavnije je izbjeći. Duhanski proizvodi uzrokuju 80 do 90  posto slučajeva smrti od raka pluća i oko 33 posto uzroka smrti od svih vrsta raka u cijelom razvijenom svijetu, uključujući rak usne šupljine, glasnica i grkljana te želuca. A tu su i rak jednjaka, želuca, gušterače, jetre, mokraćnog mjehura, bubrega, vrata maternice te mijeloidna leukemija.

• Alkohol povećava rizik za 4 do 6 puta

• Konzumacija alkohola povećava rizik od raka usne šupljine, grkljana i glasnica, dojke, debelog crijeva i jetre. Rizik od raka gornjih probavnih organa ( ždrijelo, jednjak, želudac) raste linearno s količinom konzumiranog alkohola, iznad 25 g na dan što je 2,5 dl vina ili 5 dl piva. Litra vina na dan ili dvije litre piva  za četiri do šest puta povećavaju rizik od raka u usporedbi s osobama koje piju malo ili nikako.

• Aktivni elegantno popunjeni zdraviji su od mršavih "usidjelica"

• Vjerovali ili ne tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 25 posto slučajeva raka dojke i debelog crijeva. S druge strane dokazano je da redovita tjelovježba smanjuje rizik od raka dojke i debelog crijeva. I ono što je najvažnije - nije toliko važno kolika je tjelesna masa (osim ako nije pretjerana), nego koliko smo tjelesno aktivni. Aktivni elegantno popunjeni sigurno su zdraviji od mršavih usidjelica. Za odrasle osobe najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu smanjuje rizik od raka. Za mlade osobe 60 minuta umjerene do jače tjelesne aktivnosti na dan garantirano smanjuje rizik od raka.

• Obrađena i slana hrana prijetnja za crijeva i želudac

• Znanstvena istraživanja su dokazala vezu između prehrane i rizika od nekih vrsta raka. Studije pokazuju da svakodnevna konzumacija voća ili povrća 80 do 100 grama reducira rizik od raka usne šupljine za oko 20 posto, a raka želuca za oko 30 posto. Uzimanje većih količina vlakana (prosječno 27 g na dan) je povezano s oko 20 posto manjim rizikom od raka debelog crijeva, dok crveno meso i mesne prerađevine povećavaju rizik od raka debelog crijeva, a unos velikih količina soli i hrane koja je konzervirana sa soli povećava rizik od raka želuca. Stoga, smanji količinu visokokalorične hrane, zasićenih masti, slatkih napitaka, preslane hrane, crvenog mesa i mesnih prerađevina, prženog i pečenog mesa. Uživaj u voću, povrću i cjelovitim žitaricama uz malo mesa i mliječnih proizvoda provjerene kakvoće.

• BMI iznad 25 uzrok osam vrsta raka

• Dokazano je da pretjerana tjelesna težina (Indeks tjelesne mase, BMI iznad 25-30) povećava rizik od raka bubrega, jednjaka, želuca, debelog crijeva, dojke ( u žena nakon menopauze), prostate, žučnog mjehura i gušterače. Odgovarajuća dijetalna hrana i neizostavna umjerena tjelesna aktivnost dobitna su kombinacija za smanjenje rizika od svih vrsta raka.

Izračunaj svoj BMI

• UV zrake velika prijetnja za kožu

• Mala količina sunčeve svjetlosti je nasušno potrebna cijelom tijelu radi proizvodnje Vitamina D, dok je pretjerano izlaganje prirodnom suncu ili umjetnim UV zrakama u solarijima dokazano najveći uzročnik svih tipova raka kože. Jedan od njih je i najzloćudniji oblik raka u čovjeka- melanom. Ostali oblici raka kože toliko su česti da se i ne ubrajaju u statistiku. Srećom nisu tako agresivni kao melanom!

• Kronične infekcije povećavaju rizik za nastanak raka

• Dok sam rak po svojoj prirodi nije zarazan, postoji više infektivnih bolesti koje direktno uzrokuju rak ili povećavaju rizik od raka. U biti, oko 22 posto uzroka smrti u zemljama u razvoju i 6 posto u industrijaliziranim zemljama uzrokovani su kroničnim infekcijama kao što su Hepatitis B ili C virus ( koji uzrokuju rak jetre), humani papilloma virus (uzrokuje rak vrata maternice) i helicobacter pylori, bakterija koja povećava rizik od raka želuca. Intervencije poput imunizacije cjepivima protiv hepatitisa B i četverovalentnim ili dvovalentnim cjepivom protiv HPV-a te liječenje infekcije H. pylori uz promjenu ponašanja kako bi se izbjegla infekcija hepatitisa - C virusom ( tihim ubojicom) mogu značajno smanjiti rizik od ovih specifičnih rizičnih čimbenika i biti učinkovita mjera primarne prevencije.

Kako se tumor usne šupljine može otkriti u dvije minute.