Postoji trenutak kada počnemo brže starjeti – evo kada se to događa
Novo istraživanje sada je otkrilo ključnu prekretnicu u tom procesu – ubrzanje starenja najčešće započinje oko 50. godine života.
Prema novom istraživanju koje je proučavalo proteine u ljudskom tijelu kroz različite dobne skupine odraslih osoba, nakon 50. godine dolazi do izraženijeg ubrzanja starenja organa i tkiva. Najveće promjene primijećene su upravo u krvnim žilama, koje spadaju među najranije pogođena tkiva u procesu starenja.
"Na temelju promjena proteina povezanih sa starenjem razvili smo organske ‘satove’ starenja koji precizno pokazuju kako različita tkiva stare. Naša vremenska analiza otkrila je izraženu prekretnicu oko 50. godine, pri čemu se krvne žile ističu kao jedno od najosjetljivijih tkiva na proces starenja", navodi tim znanstvenika predvođen znanstvenicima s Kineske akademije znanosti.
Dodaju kako njihova otkrića otvaraju vrata dubljem razumijevanju starenja na razini cijelog organizma – i to kroz proučavanje proteina, ključnih molekula koje upravljaju mnogim biološkim funkcijama.
Ljudi imaju iznimno dug životni vijek u usporedbi s većinom sisavaca, ali ta dugovječnost ima svoju cijenu. Jedna od njih je postupni pad funkcije organa, što s godinama povećava rizik od kroničnih bolesti.
Još uvijek ne razumijemo točne obrasce starenja u pojedinim organima, pa su znanstvenici odlučili istražiti kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju kroz vrijeme. U istraživanju su analizirali uzorke tkiva 76 darivatelja organa, u dobi između 14 i 68 godina, koji su preminuli od posljedica traumatske ozljede mozga, piše Science Alert.
Uzorci su obuhvaćali sedam sustava u tijelu: krvožilni (srce i aorta), probavni (jetra, gušterača i crijeva), imunosni (slezena i limfni čvorovi), endokrini (nadbubrežna žlijezda i masno tkivo), dišni (pluća), kožni (koža) i mišićno-koštani (mišići). Također su analizirani i uzorci krvi kako bi se dobio što cjelovitiji uvid u promjene koje se događaju na razini cijelog tijela.
Znanstveni tim sastavio je katalog proteina pronađenih u različitim organskim sustavima, pažljivo prateći kako se njihove razine mijenjaju s godinama donora. Rezultate su usporedili s bazom podataka o bolestima i genima povezanima s njima, te otkrili da se izraženost 48 proteina povezanih s bolestima povećava s dobi.
Ti proteini povezani su s bolestima krvožilnog sustava, oštećenjem i zadebljanjem tkiva (fibrozom), masnom jetrom te tumorima koji zahvaćaju jetru.
Najizraženije promjene zabilježene su u razdoblju između 45. i 55. godine života. Upravo tada brojna tkiva prolaze kroz snažne promjene na razini proteina, a najznačajnije se događaju u aorti, što upućuje na njezinu izrazitu osjetljivost na proces starenja. Dugotrajne promjene primijećene su i u gušterači te slezeni.
Kako bi dodatno testirali svoja otkrića, istraživači su izdvojili jedan protein povezan sa starenjem aorte i ubrizgali ga mladim miševima. Rezultati su bili jasni: životinje koje su primile ovaj protein pokazale su slabiju tjelesnu izdržljivost, manju snagu stiska, smanjenu ravnotežu i koordinaciju u usporedbi s kontrolnom skupinom. Također su im se pojavili izraženi pokazatelji starenja krvnih žila.
Zanimljivo je da su prethodna istraživanja već zabilježila dva "vrhunca" starenja – jedan oko 44. godine, a drugi oko 60. Ova nova saznanja upućuju na to da je ljudsko starenje složen, postupan proces koji se odvija u fazama i uključuje različite organske sustave.
Razumijevanje kada i kako pojedini dijelovi tijela počinju starjeti moglo bi otvoriti vrata razvoju ciljanih medicinskih intervencija koje bi taj proces mogle usporiti ili barem učiniti blažim.
"Naše istraživanje ima potencijal za izgradnju sveobuhvatnog atlasa proteina koji obuhvaća 50 godina ljudskog starenja, rasvjetljavajući mehanizme narušene ravnoteže proteina u starim organima i otkrivajući kako univerzalne obrasce starenja, tako i one specifične za pojedina tkiva", poručuju autori studije.
Ova otkrića mogla bi doprinijeti razvoju ciljanih terapija za usporavanje starenja i liječenje bolesti povezanih sa starenjem, otvarajući put prema zdravijem i kvalitetnijem životu u starijoj dobi.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell.