Pojava autoimunih bolesti naglo raste nakon 50. godine, dijelom zato što ostaju neprepoznate godinama
Umor, bolovi u zglobovima, osip, moždana magla ili trnci u rukama i stopalima mogu se činiti normalnim znakovima starenja, ali mogu ukazivati i na autoimunu bolest. Ova potencijalno onesposobljavajuća i često slabo shvaćena stanja, uključujući reumatoidni artritis, lupus i dijabetes tipa 1, nastaju kada imunološki sustav pogrešno napadne vlastite stanice i tkiva tijela. Mnoga od ovih stanja pojavljuju se tek u srednjoj životnoj dobi i kasnije.
U studiji klinike Mayo objavljenoj prošlog prosinca, otkriveno je da stope autoimunih bolesti naglo rastu nakon 50. godine, a još su veće nakon 65. godine, dijelom zato što slučajevi mogu ostati neprepoznati godinama. Ipak, znanstvenici sada brzo napreduju u razumijevanju i liječenju ovih poremećaja, razvijajući preciznije dijagnostičke testove krvi i nove terapije.
Skriveni simptomi
Dio problema u dijagnosticiranju autoimunih poremećaja jest taj što se simptomi mogu preklapati s desecima drugih stanja. Široko korišteni krvni testovi mogu otkriti neobičnu imunološku aktivnost, ali često ne uspijevaju točno odrediti problem. Isti imunološki markeri koji se pojavljuju kada se tijelo bori protiv infekcije mogu se pojaviti i kod nekoliko autoimunih bolesti - ili čak kod ljudi koji nikada ne razviju infekciju.
U međuvremenu, autoimune bolesti postaju češće s godinama kako se imunološki sustav mijenja. Kratke upale koje tijelo nekada koristi za borbu protiv infekcije mogu potrajati, što može zbuniti imunološki sustav, zbog čega će vjerojatnije napasti stanice i tkiva tijela.
"Autoimune bolesti koje se pojavljuju kasnije u životu posljedica su kombiniranog učinka starenja i činjenice da ponekad treba vječno da se bolest dijagnosticira", kaže za The Wall Street Journal autorica studije dr. DeLisa Fairweather, imunologinja koja vodi translacijska istraživanja za odjel kardiovaskularne medicine na Mayo sveučilištu. "Ljudi kasnije dobivaju dijagnoze za bolesti koje su možda započele kada su imali 40 godina."
Prema NIH-u, višestruki genetski i okolišni čimbenici međusobno djeluju na složene načine tijekom desetljeća. Infekcije, hormonalne promjene, pa čak i crijevni mikrobi mogu izazvati bolest kod osjetljivih osoba. Istraživači proučavaju mogu li infekcije covidom ubrzati autoimunost i mogu li kronični stres, određeni lijekovi na recept ili dugotrajna izloženost trajnim kemikalijama u vodi i ambalaži doprinijeti.
Žene su pogođene puno češće od muškaraca, dijelom zato što imunološke promjene koje se događaju u trudnoći kasnije mogu doprijeti tome da se imunološki sustav okrene protiv tijela.
Obećavajuća nova istraživanja usredotočuje se na regulatorne T-stanice imunološkog sustava - prirodne kočnice koje ga sprječavaju da napadne zdravo tkivo. Nobelova nagrada za 2025. godinu otišla je znanstvenicima koji su otkrili kako te stanice funkcioniraju i gen koji ih kontrolira. Njihovi se nalazi već testiraju s bolestima poput reumatoidnog artritisa, koristeći tehnike za umnožavanje ili poticanje tih stanica kako bi tijelo moglo vratiti ravnotežu bez gašenja imuniteta ili ostavljanja pacijenata ranjivim na infekcije.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, istraživači predvođeni dr. Scottom Boydom razvili su pristup testiranja krvi temeljen na umjetnoj inteligenciji kako bi skenirali imunološki sustav u potrazi za suptilnim znakovima da ti mehanizmi kočenja zakazuju. Sustav koristi strojno učenje za analizu milijuna receptora imunoloških stanica - molekularnih otisaka prstiju koji ostaju dok tijelo reagira na prijetnje - i otkriva obrasce povezane s autoimunom aktivnošću.
Uočavanjem ovih znakova upozorenja u jednostavnom uzorku krvi, istraživači se nadaju brže i preciznije dijagnosticirati autoimune bolesti, pa čak i predvidjeti koji bi tretmani mogli najbolje djelovati za određenog pacijenta.
Uočavanje problema
Znanstvenici također razvijaju brže i točnije alate za dijagnosticiranje autoimunih bolesti kod koji nastaju bolni mjehurići - stanja koja nastaju kada imunološki sustav napada proteine koji drže slojeve kože zajedno.
U klinici Mayo, dermatologinja dr. Julia Lehman i njezin tim razvili su krvni test koji izravno detektira specifična antitijela koja stoje iza ovih bolnih poremećaja, koji mogu utjecati na kožu, oči ili usta i često se zamijene za ekcem ili osip. Novi test pomaže liječnicima da preciznije usklade tretmane sa svakom bolešću i predvide prisutnost povezanih medicinskih stanja, kao i odgovor svakog pacijenta na liječenje, kaže Lehman.
Neki proboji u liječenju već dolaze do pacijenata. Kod reumatoidnog artritisa, gdje imunološki sustav napada sluznice zgloba, biološki lijekovi mogu kontrolirati upalu i spriječiti oštećenja - iako mogu povećati rizik od infekcije ili uzrokovati umor i mučninu.
Najbolja prevencija?
Iako ne postoji siguran način za sprječavanje autoimunih bolesti, istraživanja sugeriraju da držanje kronične upale pod kontrolom - zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom, dobrim snom, kontrolom stresa i održavanjem zdrave težine - može pomoći u podršci mirnijem i uravnoteženijem imunološkom sustavu.
Nasuprot tome, dodaci prehrani ili tretmani za koje se (nedokazano) tvrdi da jačaju imunološki sustav mogli bi učiniti više štete nego koristi.
Znanstvenici nastavljaju tražiti nove načine za održavanje imunološkim sustavom snažnim kako bi pomogli starijim osobama u borbi protiv infekcija i raka. No, neki dokazi upućuju na to da bi starenje imunološkog sustava u skladu s tijelom moglo imati koristi. Više od 100 starijih pacijenata u 60-ima i 70-ima liječenih na od autoimune bolesti koja napada arterije imalo je neobično snažan imunološki sustav koji se nije usporio s godinama, nazvan "imunološka mladost".
No, umjesto da ih zaštiti, prema jednoj studiji, njihov "mladenački" imunološki sustav napao je njihova normalno stareća tkiva. Bez sredstava za pomlađivanje cijelog tijela, upozorava dr. Cornelia Weyand, direktorica Mayo programa za imunitet i upale i koautorica studije, "samo pomlađivanje imunološkog sustava stvara rizik od autoimune bolesti".