Objedovanje u samoći može imati negativne učinke na zdravlje - zato starije osobe postaju fizički i mentalno krhke
Istraživanje, objavljeno u časopisu Appetite, tvrdi da je jedenje večere u samoći često povezana s lošijom prehranom i manjim unosom hranjivih tvari, gubitkom težine i porastom krhkosti u usporedbi s ljudima koji jedu u društvu.
Istraživači sa Sveučilišta Flinders u Australiji pregledali su 24 studije objavljene tijekom dva desetljeća koje su se usredotočile na starije odrasle osobe koje su večerale same - i rezultati su bili zabrinjavajući. Zaključili su da ljudi koji jedu sami imaju veći rizik od toga da postanu krhki godinama prije od ljudi koji dijele obroke s drugima.
Odrasli u dobi od 65+ koji nisu jeli s vršnjacima pokazali su lošije prehrambene navike i nisu konzumirali toliko hranjivih obroka. Kod žena to može dovesti do osteoporoze.
"Nedostatak hranjivih tvari također se zbraja. Studije su dokumentirale da su oni koji jedu sami konzumirali manje proteina, kalija i drugih ključnih hranjivih tvari. Jedna je analiza pokazala da je unos proteina smanjio s 58 grama na 51 gram dnevno, što su ljudi češće jeli sami", rekli su istraživači.
Zdravstveni stručnjaci preporučuju pet porcija voća i povrća dnevno za zdrav i održiv način života, te 30 g proteina po obroku. "Razlika je bila posebno očita kod voća i povrća. U Tajvanu su muškarci koji su jeli sami jeli povrće otprilike dva puta dnevno, dok su oni koji su dijelili obroke jeli povrće gotovo dva i pol puta dnevno." Svakodnevna konzumacija voća i povrća može značajno smanjiti krhkost odraslih, a istovremeno snižava krvni tlak i osigurava esencijalne hranjive tvari.
Također su otkrili da starije odrasle osobe u Švedskoj koje jedu same četiri puta češće biraju gotov obrok u usporedbi s onima koji jedu s drugima. Ovi obroci često sadrže veći udio soli, povisuju razinu šećera u krvi i doprinose višem krvnom tlaku.
Krhkost starijih osoba nije samo osjećaj slabosti. "To je medicinski sindrom u kojem netko gubi snagu, izdržljivost i otpornost. Nakon što se pojavi, starije odrasle osobe postaju osjetljive na padove, invaliditet i gubitak sposobnosti samostalnog života", napomenuli su istraživači.
Jedenje s nekim može stvoriti snažnu društvenu vezu, poboljšati mentalno zdravlje i imati pozitivan utjecaj na nas dok jedemo. "Priprema hranjivih obroka čini se manje vrijednom za jednu osobu. Društveni znakovi koji nas inače potiču da jedemo više i isprobavamo različitu hranu nestaju. A psihološka težina izolacije uzima svoj danak", dodali su.
Objedovanje u samoći ne samo da uzrokuje krhkost, već može dovesti do značajnog gubitka težine kod starijih osoba. Nenamjerni gubitak težine može uzrokovati mnoštvo problema, od ubrzanog gubitka mišića do nedostatka neovisnosti. Mogu razviti ozbiljne zdravstvene probleme, suočavajući se s većim rizikom od smrti.
Kako bi se spriječilo pogoršanje stanja krhkosti, istraživači su savjetovali da "liječnici i medicinske sestre trebaju redovito pitati starije pacijente o njihovim navikama jedenja prilikom pregleda.Redovite obiteljske večere ili ručkovi mogu biti jednako važni kao i ono što je zapravo na tanjuru."
Također su predložili da bi programi u zajednici koji "nude grupne obroke" mogli pomoći u rješavanju nekoliko zdravstvenih rizika odjednom, uključujući krhkost.
Krhke osobe imaju dvostruko veću stopu smrtnosti od zdravih odraslih osoba. Nadalje, krhkost povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, raka i respiratornih bolesti kod ljudi.
Osoba koja je previše slaba za vježbanje nosi vlastite zdravstvene rizike, dok nedostatak društvenog kontakta znači da ljudi propuštaju stimulaciju mozga koja dolazi iz razgovora. Oba ova faktora načina života prethodno su povezana s demencijom.
"Krhkost se općenito ne liječi dobro - prečesto se rani znakovi krhkosti ne prepoznaju, što rezultira propuštenim prilikama za ranu intervenciju, što doprinosi većem broju starijih osoba koje se javljaju u krizu", rekli su iz Britanskog gerijatrijskog društva.
Prethodne studije su također povezale usamljenost s demencijom jer socijalna izolacija može potencijalno uzrokovati smanjenje volumena mozga. U značajno studiji objavljenoj prošle godine također je otkriveno da se gotovo polovica svih slučajeva Alzheimerove bolesti može spriječiti rješavanjem 14 čimbenika načina života - uključujući usamljenost.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i čini 60 do 70% svih slučajeva. Smatra se da je uzrokovana nakupljanjem amiloida i tau proteina u mozgu, koji se skupljaju u plakove i petlje koji otežavaju pravilno funkcioniranje mozga. Mozak se teško nosi s tim oštećenjem i razvijaju se simptomi demencije. Problemi s pamćenjem, teškoće u razmišljanju i rasuđivanju te jezični problemi uobičajeni su rani simptomi stanja, koji se s vremenom pogoršavaju.