Nedostatak vitamina D povezan sa zagađenjem zraka u gradovima
Znanost s godinama dokazuje ono što već intuitivno znamo - provoditi vrijeme u prirodi je dobro za naše zdravlje. Ipak, istraživanja ukazuju i da je bitno gdje se u prirodi nalazimo. Primjerice, šetnja parkom koji se nalazi odmah pored našeg stana ili kuće neće biti jednako korisna kao šetnja prirodom daleko od grada, a razlog tomu je zagađenje zraka.
Pregledno istraživanje provedeno na 74 znanstvena rada koja povezuju zagađenje zraka i pušenje pokazalo je njihov značajan utjecaj na proizvodnju i metabolizam vitamina D. Rezultati pokazuju da zagađeni zrak kao i duhanski dim mogu dovesti do nedostatka vitamina D u organizmu.
Kako zagađenje zraka utječe na razinu vitamina D?
Poznato nam je da vitamin D nastaje u našem tijelu nakon izlaganja sunčevim zrakama. Umjereno izlaganje sunčevim zrakama tijekom podneva nekoliko puta tjedno za prosječnu osobu stvara dovoljno vitamina D te u tim slučajevima nije potrebno uzimati suplemente, prenosi Healthline. Ipak, ova tvrdnja ne vrijedi za osobe koje žive u velikim gradovima. Zagađenje zraka, posebno uzrokovano ozonom, sumporovim dioksidom, dušikovim oksidom ili benzenom, zaslužno je za smanjenu sintezu vitamina D, govori istraživanje. Zagađenje zraka je veće tijekom zimskih mjeseci kada je i prirodno smanjen intenzitet sunčevih zraka koje dopiru do nas.
Budući da takav sloj zagađivača blokira sunčevu svjetlost, manje UVB zraka dolazi do naše kože te se smanjuje i sinteza vitamina D. Istraživanje provedeno u Kuvajtu trajalo je četiri godine, a poslužilo je i kao objašnjenje zašto lokalno stanovništvo ima samo 20 posto odraslih i četiri posto adolescenata koji pokazuju zadovoljavajuće razine vitamina D.
Suplementi vitamina D su dio rješenja
Ono što stručnjaci savjetuju je da češće posjetimo sunčana mjesta koja nisu blizu velikog grada, ali i da nadomjestimo nedostatak vitamina D suplementima. Nedostatak vitamina D, baš kao i zagađenje zraka, je globalni problem i procjenjuje se da oko 40 posto Amerikanaca, 30 do 60 posto Europljana (ovisno o dijelu Europe) te 80 posto stanovništva Bliskog Istoka pati od nedostatka vitamina D.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo preporučena dnevna doza vitamina D iznosi 5 mikrograma ili 200 UI , što iznosi 100 posto preporučenog dnevnog unosa, a kod osoba kod kojih je veći rizik od nedostatka vitamina D preporučuje se doza od 1500 do 2000 UI. Dodaci vitamina D najčešće dolaze u obliku tableta, kapsula, kapi, sprejevi i ampule. Maksimalna dnevna doza je 4000 UI i nikako se ne bi trebala prekoračiti jer može doći do povećanog nakupljanja kalcija u tijelu, a time i brojnih zdravstvenih problema poput mučnine, povraćanja, bezvoljnosti, boli u trbuhu, dehidracije, povećane žeđi i zbunjenosti, pokazuje istraživanje.
Kako prepoznati nedostatak vitamina D?
Ukoliko imaš manjak vitamina D3, to možeš prepoznati po ovim znakovima i simptomima:
- Često si bolesna. Jedna od najvažnijih uloga vitamina D je održavanje tvog imunološkog sustava jakim kako bi se mogla boriti protiv virusa i bakterija koji uzrokuju bolest. On izravno stupa u interakciju sa stanicama koje su odgovorne za borbu protiv infekcije. Ako često imaš prehladu ili gripu, niske razine vitamina D mogu biti faktor koji tome pridonosi. Nekoliko istraživanja pokazalo je vezu između nedostatka vitamina D i infekcija dišnog sustava kao što su prehlada, bronhitis i upala pluća.
- Osjećaš umor. Istraživanja su pokazala da vrlo niske razine vitamina D u krvi mogu uzrokovati umor koji može imati ozbiljan negativan učinak na kvalitetu života.
- Bol u kostima i leđima. Velika istraživanja pronašla su vezu između nedostatka i kronične boli u donjem dijelu leđa. Jedno istraživanje koje je uključivalo 98 osoba s bolovima u donjem dijelu leđa otkrilo je da je pojačana jačina boli povezana s nižim razinama vitamina D. Druga istraživanja su također otkrila da osobe s artritisom, bolovima u mišićima i kroničnom raširenom boli obično imaju niže razine vitamina D od ljudi bez tih stanja.
- Depresivno raspoloženje. Istraživači su povezali nedostatak vitamina D s depresijom, osobito u starijih odraslih osoba. U jednoj analizi, 65 % opservacijskih studija otkrilo je vezu između niske razine vitamina D u krvi i depresije. S druge strane, većina kontrolnih ispitivanja, koja imaju veću znanstvenu težinu od opservacijskih studija, nije pokazala vezu između njih.
- Sporo zacjeljivanje rana. Vitamin D povećava proizvodnju spojeva koji su ključni za formiranje nove kože kao dio procesa zacjeljivanja rana. Jedan pregled četiri istraživanja otkrio je da nedostatak vitamina D ugrožava određene aspekte ozdravljenja kod ljudi koji su imali stomatološke operacije. Utvrđeno je da je veća vjerojatnost da će oni s teškim nedostatkom vitamina D imati višu razinu upalnih markera koji mogu ugroziti ozdravljenje. Jedno istraživanje koje je uključivalo 60 osoba s ulkusima stopala povezanih s dijabetesom pokazalo je da je uzimanje dodatka vitamina D tijekom 12 tjedana značajno poboljšalo zacjeljivanje rana u usporedbi s kontrolnom skupinom.
- Gubitak koštane mase. Niska mineralna gustoća kostiju pokazatelj je da su vaše kosti izgubile kalcij i druge minerale. Zbog toga su starije odrasle osobe, osobito žene, izložene povećanom riziku od prijeloma.
- Gubitak kose. Istraživanja sugeriraju da su niske razine vitamina D povezane s alopecijom areatom i mogu biti čimbenik rizika za razvoj bolesti.
- Bol u mišićima. Vitamin D može biti uključen u tjelesne signalne puteve boli, što bi moglo igrati ulogu u kroničnoj boli. U jednom istraživanju utvrđeno je da 71 % ljudi s kroničnom boli ima manjak vitamina D.
- Dobivanje na težini. Jedno longitudinalna istraživanje koje je uključivalo muškarce i žene pronašlo je moguću vezu između niskog statusa vitamina D i abdominalne masti i povećane težine. Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da su takvi učinci izraženiji kod muškaraca.
- Anksioznost. Prema jednom pregledu, utvrđeno je da su razine vitamina D3 niže kod osoba s anksioznošću, kao i kod osoba s depresijom. Zasebno istraživanje na trudnicama otkrilo je da razine vitamina D mogu pomoći u smanjenju anksioznosti, poboljšanju kvalitete sna i možda pomoći u prevenciji postporođajne depresije.