Ne liječite alergiju na ambroziju? Mogli biste oboljeti od astme
Za brojne osobe koje boluju od astme, kraj ljeta donosi pogoršanje simptoma: pojačano kašljanje, stezanje u prsima, otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka. Iako se ti simptomi često pripisuju sezonskim promjenama, pravi uzrok često leži u peludi ambrozije – jednog od najjačih prirodnih alergena. Ambrozija ne izaziva samo alergijski rinitis i konjunktivitis, nego može potaknuti razvoj ili pogoršanje astme, osobito kod osoba koje su već osjetljive na pelud ili imaju dijagnosticirane alergijske bolesti.
Ova invazivna biljka, poznata po snažnom alergijskom potencijalu, cvate upravo u razdoblju kada je imunološki sustav često oslabljen iscrpljenjem od ljetnih vrućina. Za mnoge stanovnike Hrvatske, posebno u gradskim i nizinskim krajevima, kraj ljeta ne donosi samo pad temperatura, već i val simptoma alergije. U kasnoljetnim tjednima, ambrozija izaziva valove kihanja, začepljenosti nosa, svrbeža očiju i umora, a kod osoba s težim oblicima alergija i izraženo pogoršanje astme.
Ambrozija cvate tijekom ljeta, s prvim peludnim zrncima koja se u zraku pojavljuju već krajem srpnja, a maksimalna koncentracija peludi dostiže se krajem kolovoza i početkom rujna. Iako može početi cvjetati već od početka srpnja, najintenzivnija sezona traje od polovice kolovoza do polovice rujna.
Simptomi koji remete svakodnevicu
Pelud ambrozije posebno je agresivan – i u vrlo niskim koncentracijama može izazvati burne reakcije kod osjetljivih osoba. Tipični simptomi uključuju učestalo kihanje, curenje i začepljenost nosa, svrbež očiju i grla, suhi kašalj te opći osjećaj iscrpljenosti. Kod osoba s astmom, izloženost peludi može uzrokovati pogoršanje bolesti, češću potrebu za inhalatorima, te povećan rizik od ozbiljnih napada.
U težim slučajevima dolazi do otežanog disanja, stezanja u prsima i astmatičnih napada. Kod osoba s prethodnim dijagnozama alergijskog rinitisa ili astme, sezona ambrozije može značajno narušiti kvalitetu života i zahtijeva pojačani nadzor liječnika.
Zašto ambrozija izaziva jaku reakciju
Imunološki sustav alergičnih osoba pogrešno prepoznaje pelud ambrozije kao prijetnju. U pokušaju “obrane”, tijelo otpušta histamin i druge kemijske tvari koje uzrokuju upalu sluznica dišnog sustava. Ta reakcija rezultira klasičnim simptomima alergijskog rinitisa i konjunktivitisa, a neliječena alergija s vremenom može dovesti do razvoja astme. Kod osoba koje već imaju astmu, ambrozija dodatno pogoršava stanje i povećava rizik od težih komplikacija.
Ambrozija najčešće raste uz ceste, na zapuštenim parcelama i uz poljoprivredne kulture poput kukuruza i suncokreta. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju problem – sezona cvatnje je sve dulja, a koncentracije peludi iz godine u godinu rastu.
Prevencija i zaštita ključni su za ublažavanje simptoma. Stručnjaci savjetuju:
- Izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom jutra i prijepodneva (5–10 sati), kada je koncentracija peludi najviša
- Planiranje aktivnosti u prirodi nakon kiše, kada se pelud ispire iz zraka
- Redovito provjetravanje prostorija rano ujutro ili kasno navečer (22–6 sati)
- Korištenje klima uređaja s HEPA filtrima, osobito u spavaćim sobama i automobilima
- Tuširanje, pranje kose i presvlačenje nakon boravka vani kako bi se spriječilo unošenje peludi u dom
- Izbjegavanje sušenja rublja na otvorenom između 10 i 18 sati
- Redovito četkanje kućnih ljubimaca koji borave vani
- Korištenje sunčanih naočala i zaštitnih maski prilikom rada na otvorenom
U gradskim sredinama važno je prijaviti prisutnost ambrozije komunalnim službama kako bi se mogla ukloniti i tako smanjiti ukupno opterećenje peludi u zraku.
Ako simptomi ne prestaju unatoč upotrebi antihistaminika i sprejeva, ili ako se pojave astmatični napadi i dugotrajan kašalj, potrebno je potražiti specijalističku pomoć. Alergolog može napraviti testiranje, procijeniti stupanj osjetljivosti i preporučiti ciljanu terapiju, uključujući imunoterapiju.
Imunoterapija – jedini tretman koji djeluje na uzrok
Za pacijente s težim oblicima alergije, koji ne reagiraju dovoljno na simptomatsku terapiju, rješenje može biti ALERGEN-SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA (ASIT). Za razliku od antihistaminika koji ublažavaju simptome, ASIT postupno privikava imunološki sustav na alergen, smanjujući njegovu reaktivnost.
Imunoterapija se provodi u dva oblika: subkutano (injekcijama pod kožu) i sublingvalno (tablete ili kapi pod jezik). Tretman traje tri do pet godina, ovisno o vrsti alergena i težini simptoma. Kod sezonskih alergija, terapija počinje nekoliko mjeseci prije očekivane pojave peludi, dok se kod alergija na grinje može započeti bilo kada.
Prije započinjanja imunoterapije nužna je detaljna dijagnostika: kožni PRICK testovi, analiza IgE protutijela i, po potrebi, spirometrija. Na temelju rezultata, alergolog određuje najprikladniji terapijski plan.
U Zagrebu, ASIT je dostupan u više javnih ustanova, uključujući KBC Sestre milosrdnice i Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, kao i u nekim privatnim poliklinikama. Preporučuje se djeci od pete godine naviše, ali i odraslima koji imaju teže oblike alergijskog rinitisa, astme ili alergije na ubode insekata.
Trošak i pokrivenost HZZO-om
Uspješna imunoterapija može dovesti do višegodišnje remisije simptoma, spriječiti prelazak alergijskog rinitisa u astmu te smanjiti rizik od razvoja novih alergija. Međutim, zahtijeva disciplinu i strpljenje. Subkutana terapija uključuje redovite posjete liječniku, dok sublingvalnu pacijenti provode kod kuće, uz redovitu kontrolu.
Dio imunoterapije pokriva HZZO, osobito kod djece i težih slučajeva. Međutim, pacijenti ponekad sami snose troškove. Unatoč početnim ulaganjima, ASIT dugoročno smanjuje potrebu za lijekovima i posjetima hitnoj pomoći, čime rasterećuje i zdravstveni sustav.
Imunoterapija se ne preporučuje osobama s nekontroliranom astmom, aktivnim autoimunim ili malignim bolestima, niti se započinje tijekom trudnoće. No, ako je već u tijeku, terapija se može nastaviti uz liječnički nadzor.
Glavni grad Hrvatske prednjači u dostupnosti alergološke skrbi. Roditelji sve češće dovode djecu u Zagreb na alergološke preglede na vrijeme, čime se povećava mogućnost pravovremenog liječenja i smanjuje rizik od kroničnih komplikacija.
Ambrozija ostaje jedan od najvećih izazova za osobe s alergijama, osobito za one koje pate od astme. No, uz pravovremenu dijagnozu, prevenciju i mogućnost imunoterapije, simptomi se mogu znatno ublažiti, a kvaliteta života poboljšati. Imunoterapija koja još donedavno nije bila široko dostupna, danas u Hrvatskoj postaje standardna opcija liječenja.