Nahrani mozak i otjeraj stres!
Prof. dr. Vida Demarin, neuropsihijatrica, ugledna je autorica brojnih stručnih knjiga i udžbenika iz područja neurologije među kojima je i ''Mozak koji traje''. Njezin najnoviji uradak ''Hrana za mozak'' nudi više od 70 jednostavnih i brzih recepata za poboljšanje pamćenja i raspoloženja. Obroci koje predlažu Vida Demarin i njezine suradnice pomoći će ti da pripremiš najzdraviju hranu za svoj mozak.
Posebnost ove knjige je što je nakon svakog recepta, u posebnom okviriću istaknuto koliko je osoba dobila vitamina, minerala, antioksidansa, nezasićenih masnih kiselina, itd.
Saznaj više o knjizi u našoj čitaonici...
Mozak voli mediteransku prehranu
'Već godinama radimo istraživanja o tome kako mozak održati zdravim i mladim, pa se pokazalo da je hrana jedan značajan element za funkcioniranje mozga.
'Velika istraživanja su pokazala da je mediteranska prehrana vrlo pogodna za očuvanje krvnih žila, koje su hraniteljice mozga, a s druge strane važna je za funkcioniranje moždanih stanica', objasnila je prof. Vida Demarin.
'Mediteranska prehrana kao što već svi znamo uključuje ribu nekoliko puta na tjedan ( plava riba, srdele, skuše, tune, inćuni), maslinovo ulje, integralne žitarice, puno zelenog povrća, svježeg voća, crno vino nakon ručka', dodaje Vida.
Pročitaj kako Sensa dijeta laže mozgu...
Hrana za menadžereProf. dr. Vida Demarin studentima i menadžerima za jačanje pamćenja savjetuje:
- plava riba zbog omega - 3 masnih kiselina za odličan uspjeh na ispitu
- orašasto voće kao međuobrok na poslu
- suhe marelice, smokve i brusnice
- šumsko voće jer se ono smije jesti nakon obroka, dok se za drugo voće smatra da je bolje jesti prije obroka, zbog kiselina koje izlučuju
- jedna jabuka dnevno
- lisnato povrće, brokulu, zelje, mrkvu, rajčicu
- češnjak koji poboljšava protočnost u krvnim žilama
- litra i pol vode dnevno
Prof. dr. Vida Demarin studentima i menadžerima za jačanje pamćenja savjetuje:
- plava riba zbog omega - 3 masnih kiselina za odličan uspjeh na ispitu
- orašasto voće kao međuobrok na poslu
- suhe marelice, smokve i brusnice
- šumsko voće jer se ono smije jesti nakon obroka, dok se za drugo voće smatra da je bolje jesti prije obroka, zbog kiselina koje izlučuju
- jedna jabuka dnevno
- lisnato povrće, brokulu, zelje, mrkvu, rajčicu
- češnjak koji poboljšava protočnost u krvnim žilama
- litra i pol vode dnevno
Protiv stresa na poslu se možeš boriti i pomoću aromaterapije...
Uloga vitamina
Kolika je uloga vitamina u funkcioniranju našeg mozga i da li su nam stvarno potrebni svi ti suplementi, upitali smo prof. Vidu Demarin.
'Kad bismo svi imali svoje vrtove u kojima bi uzgajali vlastito voće i povrće, kada bismo znali da ono što jedemo nema pesticida i drugih štetnih kemijskih sredstva, onda nam nikakvi vitamini ne bi bili potrebni'.
'S obzirom da većina nas kupuje voće i povrće u velikim supermarketima gdje je stiglo u dućan nakon dugog transporta, a zna se da glavica salate u jednom satu izgubi 50% vrijednosti C vitamina koje ima u sebi, pa u hrani imamo manje vitamina nego što bismo imali da smo je upravo ubrali iz vrta', objašnjava prof. Vida Demarin.
Vitamine je uvijek dobro uzimati uz konzultaciju s liječnikom.
Vitamini i minerali za zdravlje mozga su:
- C vitamin
- E vitamin
- A vitamin
- folna kiselima
- grupe B vitamina
- fosfor
- kalij i kalcij
- magnezij
Što izbjegavati?
Prof. dr. Vida Demarin misli kako ne postoji razlika između mozga vegetarijanca i osobe koja jede meso, i kako vegetarijanci unosom proizvoda od soje i biljnih bjelančevina nadoknađuju unos mesa.
Koju hranu mozak ne voli:
- iznutrice
- zasićene masnoće
- konzerviranu hranu
- suhomesnate proizvode
Vida Demarin za kraj razgovora poručuje: 'Osim zdrave prehrane potrebna je redovita moždana aktivnost (križaljke, sudoku, razgovor o pročitanom članku) i redovita tjelesna aktivnost jer se tada moždane stanice bolje opskrbljuju kisikom'.
'Slušanje glazbe i ples je odlična opcija za one koje ne vole ići u teretanu, a zaplesati možeš i kod kuće uz gramofon.
'Osim tjelesne aktivnosti vrlo je važno da smo što manje pod stresom, sa što manje burnih reakcija jer tada dolazi do povišenja tlaka i izlučivanja adrenalina, a mozak se onda troši'.
'Moramo naučiti da ne možemo utjecati na druge, ali možemo na sebe', poručuje Vida Demarin.