Na konferenciji Mozak voli zdravo otkrili zašto uživamo u nezdravoj hrani
Projekt se tijekom godina nadograđivao i poboljšavao. Ove godine u sklopu projekta održale su se radionice, njih čak pet, kulinarsko studentsko natjecanje Brocoola te zaključni dio - završna konferencija.
Probiotici druge generacije i postbiotici - utjecaj na crijevnu mikrofloru
Predavanje koje je otvorilo ovogodišnju konferenciju održala je profesorica Blaženka Kos u kojem smo saznali nešto više o mikro svijetu koji je prisutan u našim crijevima. Na predavanju sudionici su mogli naučiti koje sve namirnice u sebi sadrže probiotike i zašto je uistinu važno unositi ih u naš organizam. Neke od namirnica povoljnih za našu mikrobiotu su: orašasti plodovi, sjemenke, voće, povrće, riža, alge, pšenica, proso raž i mnoge druge.
Mozak ne voli zdravo
Drugo predavanje ovogodišnje konferencije održao je Natko Beck, dr. med, specijalist radiologije. Pravilna prehrana ponekad se čini kao vrlo jednostavan zadatak, ali ako je naš mozak protiv nas ta misija može biti uvelike otežana. U moderno doba dostupne su nam gotovo sve namirnice iz cijelog svijeta u lokalnoj trgovini poput avokada i manga, a jednako tako je dostupna i nezdrava hrana. Beck je naveo da problem ne leži u šećeru, brojanju kalorija i masti već je problem u kulturi hrane, način na koji shvaćamo hranu, konzumiramo i kako je percipiramo u svakodnevnom životu. Kada pojedemo nešto što nam je ukusno i sadrži šećer ili masti, u mozgu se izlučuje dopamin koji djeluje na pobuđivanje amigdala te nukleus akumbensa septik i u nama oslobađa lijepe osjećaje - hormone sreće. S predavanja su svi prisutni otišli bogatiji za nekoliko hackova za zdraviji i aktivniji život.
Pobijanje mitova u svijetu fitnessa
Svi smo barem jednom u životu bili ‘žrtve’ mitova kada je u pitanju fitness. Informacije o vježbanju u digitalnom dobu dostupne su na mnogobrojnim portalima pa nije neobično da ponekad dođe do iskrivljenih ili u potpunosti neispravnih podataka. Mitove o fitnessu na trećem predavanju ovogodišnje konferencije za sve prisutne razbio je magistar kineziologije Tomislav Biščan. Poznato je da većina ljudi uvijek želi vidljivu promjenu u izgledu na najbrži mogući način uz najmanje utrošenog vremena i truda te marketing reagira na takav pristup kako bi ostvarili najveći profit i iskoristili određeni trend. Jedna od najvažnijih savjeta je potražiti savjet stručnjaka. Stručna osoba najbolje će savjetovati i uputiti osobu koja želi napraviti neku promjenu, bilo da je cilj poboljšanje izgleda ili pak kvalitete životnog stila. Svaki savjet i informaciju o vježbanju potrebno je dobro provjeriti kako bi prevenirali potencijalnu ozljedu i sačuvali zdravlje.
Što znamo (i ne znamo) o prehrambenim aditivima?
Sve o aditivima i što oni znače za naš organizam otkrila nam je prof. dr. sc. Dubravka Škevin s Biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Neki od temeljnih zahtjeva za primjenu hranjivih aditiva su da ne ugrožavaju zdravlje potrošača, da je njihova uporaba tehnološki opravdana, da se ne dovodi potrošača u zabludu, da se ne nalaze na listama u Prilogu II. i Prilogu III. Uredbe 1333/2008, da se u hrani koriste samo u uvjetima koji su tamo navedeni, da se koriste samo u hrani u kojoj su definirani te da se mogu identificirati i utvrditi njihove količine u namirnicama. Neke od prednosti u primjeni prehrambenih aditiva su očuvanje stabilnosti hrane, očuvanje nutritivne vrijednosti hrane, pomoć u proizvodnji i pripremi hrane te mnogi drugi. U Hrvatskoj djeluje i Hrvatska agencija za hranu, koja doprinosi sustavu sigurnosti hrane i hrane za životinje te je dužna informirati javnost. Korisne informacije svakako će nam pomoći kako bismo bolje razumjeli aditive i to znanje mogli pravilno upotrijebiti u svakodnevnom životu.
Što je to zdravo spavanje?
Posljednje predavanje konferencije održala je Barbara Barun, dr. med. specijalistica neurologije i International Sleep Disorder Specialist te nam otkrila što je to zdravo spavanje i kako bolje razumjeti što je to spavanje. Kvaliteta spavanja određena je trajanjem, kontinuitetom, intenzitetom i odsutnošću cirkadijalnih protuberancija. Suvremeni način života s parcijalnim kroničnim skraćenjem vremena spavanja vodi u deprivaciju spavanja. Koliko smo više budni, to nam se i više spava. Suprahijazmatska jezgra je glavni izvor informacija za oscilacije ne samo po pitanju spavanja i budnosti već i funkcioniranju svih organa u tijelu. Dnevna pospanost kod studenata iznosi čak 50 %, preporučeno trajanje spavanja individualno, ali je preporuka 8 sati dnevno. Čak 70 % studenata ne spava dovoljno dugo te to utječe na kvalitetu sna. Iako su preporuke za spavanje jasne i svi smo svjesni da bolje funkcioniramo naspavani, direktna i jednoznačna povezanost spavanja i akademskog uspjeha nije dokazana. S novim savjetima o zdravom spavanju i važnosti sna, zaključili smo ovogodišnja predavanja na konferenciji projekta Mozak voli zdravo.
Jedino što nam je preostalo za kraj je proglašenje pobjednika studentskog kulinarskog natjecanja Brocoola, a ovogodišnja tema bile su zdrave filmske grickalice. Zahvaljujemo svim natjecateljima na prijavi te još jednom čestitke pobjednicima koji će kući odnijeti vrijedne nagrade. I ovogodišnja konferencija završila je uspješno te su sudionici saznali mnogo zanimljivih informacija o zdravim navikama koje će uklopiti u svoj život. Zahvaljujemo predavačima na zanimljivim predavanjima te se veselimo nekom novom susretu!
Više informacija o samom projektu možete pronaći ovdje, a ako želite bolje upoznati udrugu proaktivnih studenata eSTUDENT, posjetite web stranicu ili društvene mreže Facebook, Instagram i LinkedIn. Kako bi bili u toku sa svim aktualnostima iz eSTUDENT svijeta, pretplatite se na newsletter.