Istraživači sa Sveučilišta u Bostonu kažu da postoji još jedna loša strana sveprisutne mikroplastike — bakterije koje su joj izložene mogu postati otporne na nekoliko vrsta antibiotika.

Vjeruje se da ljudi godišnje udišu i progutaju desetke tisuća čestica mikroplastike. Jedna nedavna studija otkrila je da u našim mozgovima ima mikroplastike u količini jedne žlice jer je ima posvuda u okolišu. 

“Činjenica da mikroplastike ima posvuda oko nas, a još više u siromašnim mjestima gdje su sanitarni uvjeti možda ograničeni, upečatljiv je dio ovog opažanja”, rekao je u priopćenju za medije Muhammad Zaman, profesor biomedicinskog inženjerstva sa Sveučilišta u Bostonu koji proučava antimikrobnu otpornost i zdravlje izbjeglica i migranata.

"Sigurno postoji zabrinutost da bi ovo moglo predstavljati veći rizik u zajednicama koje su u nepovoljnom položaju i samo naglašava potrebu za više opreza i dubljim uvidom u interakcije mikroplastike i bakterija", dodao je Zaman.

Antimikrobna otpornost prilično je česta — procjenjuje se da svake godine u svijetu zbog infekcija otpornih na antibiotike umre 4,95 milijuna ljudi. Zaman krivi zlouporabu i prekomjernu uporabu antibiotika, kao i neposrednu okolinu mikroba, gdje se razmnožavaju bakterije i virusi.

Njegov tim proučavao je kako je uobičajena bakterija E. coli reagirala u zatvorenom okruženju s mikroplastikom. Bakterije su se "zalijepile" za plastiku i kolonizirale je, kao i za bilo koju drugu površinu, stvarajući sluzav, složen premaz koji se naziva biofilm. Biofilmovi štite bakterije od stresora iz okoliša, antibiotika i imunoloških odgovora. Ispostavilo se da su biofilmovi na mikroplastici jači i deblji od onih uočenih na drugim materijalima, poput stakla. Stopa otpornosti mikroplastike na antibiotike također je bila mnogo veća.

"Pokazujemo da prisutnost plastike čini mnogo više od pukog pružanja površine za zadržavanje bakterija - ona zapravo dovodi do razvoja otpornih organizama", rekao je Zaman.

Većina plastike odbija vodu i druge tekućine — hidrofobne su zbog svoje molekularne strukture. Zamanov tim spekulirao je da plastika s vremenom upije vlagu i može apsorbirati antibiotike prije nego što dođu do bakterija koje pokušavaju ciljati.

Istraživači planiraju otkriti točne mehanizme koji omogućuju bakterijama da imaju tako snažan utjecaj na plastiku i proučavati pojavu bakterija i virusa otpornih na antibiotike povezanih s mikroplastikom u izbjegličkim kampovima. Tim je primijetio da su izbjeglice, tražitelji azila i prisilno raseljena populacija posebno osjetljivi na infekcije otporne na lijekove, a prema procjenama 122,6 milijuna ljudi prisilno je raseljeno diljem svijeta. 

otpornost na antimikrobne lijekove Pandemija covida izgledat će bezazleno u usporedbi s onim što nas čeka, upozoravaju stručnjaci