Mentalno zdravlje: Znakovi da bi trebala porazgovarati sa stručnom osobom

Guliver/Shutterstock Dugoročni učinci covida još se otkrivaju, a među njima je i povećana vjerojatnost dijagnosticiranja poremećaja mentalnog zdravlja
U recentnom istraživanju hrvatskih znanstvenika D. Štimac, I. Pavić Šimetin, A. Ištvanović o problemima mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, objavljenog u European Journal of Public Health, navodi se da mentalni poremećaji čine najveću i najbrže rastuću kategoriju bolesti u Hrvatskoj.
Vidi originalni članak

Poremećaji mentalnog zdravlja su stvarni, veoma su česti i mogu se uspješno liječiti. Nažalost, uobičajeno je uvjerenje kako su osobe s mentalnim smetnjama nasilne, nepredvidljive i agresivne i upravo je društvena stigmatizacija jedan od razloga zbog kojih mnoge osobe ne odlučuju potražiti stručnu pomoć.

Što je mentalno zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti.

Mentalna bolest je širok pojam koji obuhvaća širok spektar stanja koja utječu na osjećaje i razmišljanje, ali i sposobnost suočavanja s različitim životnim situacijama. Na mentalne bolesti može utjecati nekoliko različitih čimbenika, uključujući: genetske čimbenike, okoliš, svakodnevne navike i biološke čimbenike.  Dijagnostički i statistički priručnici za mentalne poremećaje  pomažu stručnjacima u dijagnosticiranju mentalnih bolesti. Postoje mnoge vrste poremećaja mentalnog zdravlja, a u stručnoj literaturi navodi se čak 300 različitih uvjeta za mentalne bolesti.

Znakovi koji upućuju na dobro mentalno zdravlje

Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, može zasnovati obitelj, brinuti o obitelji i drugim odnosima, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva. Produktivna je na svom radnom mjestu, doprinosi zajednici, ima osobni kapacitet da se nosi sa životnim teškoćama i stresovima koji su sastavni dio svakog životnog puta.

Mentalno zdrava i stabilna osoba može se suočiti s raznim izazovima, a da pri tom nije ozbiljno ugrožena njezina psihološka dobrobit. Mnogo je strategija koje mogu pomoći uspostaviti i održati dobro mentalno zdravlje. Neke od njih su: zadržavanje pozitivnog stava, tjelesna aktivnost, pomaganje drugim ljudima, dovoljno sna, zdrava prehrana, traženje stručne pomoći u vezi s mentalnim zdravljem ako ti je ona potrebna, druženje s ljudima s kojima uživaš provoditi vrijeme te formiranje i korištenje učinkovitih vještina suočavanja s problemima.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 6 čestih strahova koje ljudi proživljavaju zbog posljedica pandemije i gdje zatražiti pomoć

Koronavirus i mentalno zdravlje

Pandemija koronavirusa (COVID-19) za većinu ljudi je veoma stresna. Iako se ljudi različito nose sa stresnim situacijama, strah i tjeskoba zbog nove bolesti i onoga što bi se moglo dogoditi mogu biti okidači i izazvati snažne emocije kod odraslih i djece. Javnozdravstvene akcije, poput socijalnog distanciranja, mogu učiniti ljude da se osjećaju izoliranima i usamljenima te povećati stres i tjeskobu. Stres tijekom izbijanja zarazne bolesti može ponekad uzrokovati sljedeće:

  • Strah i brigu za svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih, financijsku situaciju i posao ili gubitak usluga podrške na koju se oslanjaš.
  • Promjene u načinu spavanja ili prehrane.
  • Poteškoće sa spavanjem ili koncentracijom.
  • Pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema.
  • Pogoršanje stanja mentalnog zdravlja.
  • Povećanu upotrebu duhana, i / ili alkohola i drugih tvari.

Zdravi načini za suočavanje sa stresom tijekom krizne situacije i što je važno činiti:

  • Važno je znati što učiniti ako si bolesna i zabrinuta zbog COVID-19. Obrati se zdravstvenom radniku prije nego što započneš bilo kakvo samoliječenje.
  • Znati gdje i kako dobiti liječenje i druge usluge i resurse za podršku, uključujući savjetovanje ili terapiju.
  • Voditi računa o svom emocionalnom zdravlju. Briga o tvojem emocionalnom zdravlju pomoći će ti da jasno razmišljaš i reagiraš na hitne potrebe da zaštitiš sebe i svoju obitelj.
  • Napraviti pauze u gledanju, čitanju ili slušanju vijesti, uključujući one na društvenim mrežama. Uzastopno slušanje o pandemiji može biti uznemirujuće.
  • Paziti na svoje tijelo.
  • Udahni duboko, istegni se ili meditiraj.
  • Pokušaj jesti zdrave, uravnotežene obroke.
  • Redovito vježbaj.
  • Naspavaj se.
  • Izbjegavaj upotrebu alkohola i droga.
  • Nađi vremena za opuštanje. Pokušaj se baviti nekim drugim aktivnostima u kojima uživaš.
  • Poveži se s drugima. Razgovaraj s ljudima kojima vjeruješ o svojim problemima i kako se osjećaš.

Nemogućnost normalnog funkcioniranja Živčani slom: Kako ga prepoznati, koji su okidači i što poduzeti

Kada trebaš potražiti pomoć?

Poremećaji mentalnog zdravlja su stvarni, veoma su česti i mogu se uspješno liječiti. Procjenjuje se da će približno svaki peti odrasli Amerikanac (gotovo 44 milijuna ljudi) i 13-20% djece koja žive u Sjedinjenim Državama tijekom života doživjeti poremećaj mentalnog zdravlja. 

Znakovi koji mogu upućivati na problem i koji zahtijevaju pomoć stručne osobe, kod odraslih osoba uključuju: 

  • konfuzno ili nepovezano razmišljanje
  • dugotrajnu depresiju (tugu ili razdražljivost)
  • osjećaje ekstremnih uspona i padova
  • pretjerane strahove
  • brige i tjeskobe
  • društveno povlačenje i socijalna anksioznost
  • dramatične promjene u prehrambenim ili navikama spavanja
  • snažni osjećaji bijesa
  • zablude ili halucinacije
  • sve veća nesposobnost za suočavanje sa svakodnevnim problemima i aktivnostima
  • suicidalne misli
  • poricanje očitih problema
  • brojne neobjašnjive tjelesne bolesti
  • zlouporaba supstanci
  • nesposobnost suočavanja s problemima i svakodnevnim aktivnostima
  • promjene u navikama spavanja i / ili prehrane
  • pretjerane pritužbe na tjelesne bolesti
  • prkos autoritetu, odavanje krađi i / ili vandalizmu
  • intenzivan strah od debljanja
  • dugotrajno negativno raspoloženje često popraćeno lošim apetitom ili mislima o smrti
  • česti izljevi bijesa.

Ispitaj samu sebe 12 pitanja uz koja ćeš otkriti u kakvom si mentalnom stanju

Život je prepun izazova. Međutim, ponekad se izazovi čine toliko velikim da osoba jednostavno ne može krenuti dalje.  Bilo da se radi o smrti voljene osobe ili prevladavajućim osjećajima tjeskobe, važno je da znaš da je pomoć dostupna za svaki problem. Osim gore navedenih simptoma, mnogi se ljudi obraćaju stručnjacima za pomoć zbog gubitka bliskih osoba, ali sve češće i zbog stresa i tjeskobe. Psiholog ti može pomoći u rješavanju stresa i anksioznosti pronalaženjem izvora ili uzroka tvojih  problema kao i odgovarajućim načinima za njihovo prevladavanje. Stručnjaci ti mogu pomoći u boljem upravljanju stresom, anksioznošću, fobijama i drugim problemima s kojima se suočavaš, a također mogu ti pomoći da izvučeš maksimum iz života i osloboditi te simptoma depresije i drugih mentalnih problema. Prvi je korak pronaći psihologa i započeti vezu koja je otvorena, komunikativna i prosperitetna. Nakon toga, sve je u suradnji kako bi maksimizirala svoje mentalno zdravlje i živjela bolji život.

Mentalni poremećaji čine najveću i najbrže rastuću kategoriju bolesti u Hrvatskoj

U recentnom istraživanju hrvatskih znanstvenika D. Štimac, I. Pavić Šimetin, A. Ištvanović o problemima mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, objavljenog u European Journal of Public Health, navodi se da mentalni poremećaji čine najveću i najbrže rastuću kategoriju bolesti u Hrvatskoj. Oko 30 % stanovništva doživjelo je neki oblik mentalnih bolesti u posljednjih godinu dana. Oko 32 % njih imalo je više od jednog problema s mentalnim zdravljem. Otprilike 50 % mentalnih poremećaja nastaje do 14. Godine života. Školski liječnici u Hrvatskoj u stanju su rano prepoznati mentalne poremećaje tijekom redovitih pregleda školske djece. Autori navode da je vrlo važno da zdravstveni sustav pomogne ljudima da budu svjesni ranih znakova mentalnih problema i na taj način omogući ljudima pravovremeno liječenje. 

Nesretni ljudi 10 navika ljudi koji sami sebe uništavaju

Psihičke bolesti – bolesti od kojih društvo zazire i koje ismijava

Svake dvije sekunde jedna osoba u Velikoj Britaniji pretražuje na internetu pojam Depresije. Jedan od razloga pretraživanja depresije, anksioznosti i stresa na internetu zasigurno jest i društvena stigma povezana s mentalnim bolestima. Izazovi mentalnog zdravlja češći su nego što mnogi shvaćaju - svaka četvrta osoba svake će godine doživjeti neki oblik mentalne bolesti. Doktorica Jeanette Downie svakodnevno se susreće s time: „Imam neke pacijente (prilično moćne poslovne ljude ili ljude koji su dobro poznati javnosti) koji se prestraše kada ljudi saznaju za njihovu bolest i osjećaju da su apsolutno 'propali' jer su bolesni i često čekaju zadnji trenutak prije nego što potraže stručnu pomoć." Dr. Downie smatra da je ovo problem svojstven pacijentima s mentalnim bolestima. 

Problem stigmatizacije bolesnika s mentalnim bolestima prisutan je i u Hrvatskoj, a u njezinu suzbijanju važno je obrazovanje i provođenje različitih programa. U istraživanju “Stigmatizacija duševnih bolesnika od srednjoškolaca”, autori navode da: “U današnje vrijeme znatnog napretka znanosti i saznanja u razumijevanju bioloških odnosa u mentalnim bolestima ipak, čini se, ne napredujemo dovoljno u boljem socijalnom prihvaćanju osoba s duševnim bolestima." Stavovi okoline prema mentalnim bolesnicima i psihijatrijskom liječenju uglavnom su i danas nepovoljni. Autori zaključno navode da je i u Hrvatskoj potrebna znatno veća edukacija mladih koji se nalaze na pragu zrelosti i započinjanja odraslog načina života, a dužnost je zajednice da im omogući život bez predrasuda za dobrobit sviju. Ne smijemo zaboraviti i edukativnu i obrazovnu ulogu medija, koji svoji angažmanom trebaju raditi na suzbijanju stereotipa i predrasuda u društvu.

mentalno zdravlje Psiholozi: 'U Stožeru ne razmišljaju o tome kako njihove poruke utječu na ljude'

Posjeti missZDRAVA.hr