Prerana menopauza

Prof. Nancy Avis, voditeljica novog istraživanja, Wake Forest School of Medicine objasnila je da što se simptomi menopauze ranije jave, u pravilu, traju duže. Počnu li prije ulaska u menopauzu mogu potrajati i do 12 godina, kod žena koje su rano ušle u menopauzu oko 8 godina, dok najbolje prolaze one kod kojih su valovi vrućine i noćno znojenje počeli nakon menopauze jer simptomi kod njih u prosjeku traju tek nešto više od 3 godine. Prerana menopauza, koja pogađa od 1 do 6 posto žena, javlja se prije 40., a rana menopauza između 40. i 45. godine. Menopauza je zadnja mjesečnica u životu, a u prosjeku se događa oko 50. godine. Žene u toj dobi trebaju jednom godišnje posjetiti ginekologa, a već nakon 39. godine svake dvije godine obaviti pregled dojki.

Čak četiri od pet žena brojne promjene u tijelu počinje osjećati od 7 do 10 godina prije no što izgube mjesečnicu. 'Ta faza, u kojoj se počinje smanjivati proizvodnja ženskih spolnih hormona, naziva se premenopauza, a iza nje slijedili prijelazno razdoblje ili perimenopauza. Godinu dana nakon posljednje mjesečnice tijelo ponovno počinje uspostavljati hormonalnu ravnotežu te ulazi u postmenopauzu koja traje od 5 do 7 godina. Prema posljednjem popisu stanovništva, trećina žena u Hrvatskoj je u postmenopauzi'', kaže doc.dr.sc., Ivan Fistonić, specijalist ginekologije i opstetricije i subspecijalist humane reprodukcije.

Menopauza se, dodaje, najčešće javlja između 45 i 55 godine. Oko 15 posto žena od valova vrućine pati duže od 7 godina, no intenzitet simptoma se s vremenom mijenja. Osim valova vrućine i noćnog znojenja, tipični simptomi menopauze, povezani s nižom razinom estrogena i drugih hormona, su suhoća rodnice, nelagoda pri spolnom odnosu i psihološki disbalans. Ti neugodni simptomi remete san, narušavaju zdravlje te mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Hormonsko liječenje

''Simptomi poput nelagodnih valova vrućine i noćnog znojenja ženama su dobro poznati, no manje je poznato da će u budućnosti godišnje izgubiti od 2 do 3 posto koštane mase te da će se povećavati rizik od krvnožilnih bolesti te razvoja metaboličkih bolesti, pretilosti, dijabetesa, raka dojke i Alzheimerove bolesti. Kod žena s urednim zdravstvenim profilom, koje redovito idu na kontrole, jedino učinkovito je hormonsko nadomjesno liječenje. Estrogeni uspješno uklanjaju neugodne simptome menopauze te korigiraju mineralnu gustoću kostiju prevenirajući osteoporozu. Ako se s terapijom krene netom nakon ulaska u postmenopauzu, hormonsko nadomjesno liječenje uspješno smanjuje rizik od srčano-žilnih bolesti, moždanog udara i Alzheimerove bolesti'', kaže dr. Fistonić. No, ističe da hormonsko nadomjesno liječenje koristi tek 3 posto žena u Hrvatskoj, što je višestruko manje nego u ostalim europskim zemljama.

''Hormonsko liječenje općenito koristi tek od 10 do 20 posto žena između 50. i 60. godine, a od onih koje su ga započele, svaka treća već u prvoj godini odustaje od terapije, najčešće zbog bojazni od raka dojke. No rizik za rak dojke ovisi o vrsti pripravka i kombinaciji estrogena i gestagena. Kombinacije koje se koriste u Europi (bioidentični estrogen i progesteron ili gestagen didrogesteron) ne povećavaju rizik u odnosu na opću populaciju'', tvrdi dr. Fistonić.

Akupunktura i yoga

Odlična alternativa za umanjenje simptoma menopauze je, dodaje i zdrav stil života koji uključuje redovitu tjelovježbu, zdravu prehranu, smanjen unos kofeina, alkohola i začinjene hrane. Pomoći može i slojevito odijevanje i održavanje niže temperature prostorija te akupunktura, yoga, tehnike dubokog disanja i meditacija. No oprezan treba biti s alternativnim pripravcima koji su dostupni u slobodnoj prodaji.

''Zbog manje kontrole kvalitete u proizvodnji te manje mogućnosti kontrole distribucije, alternativni pripravci mogu polučiti određene neželjene efekte. Slobodna prodaja nosi visoki rizik za predoziranje (intoksikaciju) ili interreakciju s konvencionalnim medikamentima koje žena koristi. Stoga, samostalnim istraživanjem, koristeći isključivo komplementarne i alternativne metode, riskirate posljedice zakašnjele dijagnoze ozbiljne bolesti, zaobilazeći znanstveno dokazan medicinski postupak'', upozorava ginekolog.

Omega 3 masne kiseline

''U menopauzi je izuzetno važna i pravilna i uravnotežena prehrana. Da bi osigurala dovoljan unos bjelančevina jedi sve vrste mesa, mlijeko i mliječne prerađevine te jaja vodeći računa da ne potječu od životinja komercijalno uzgajanih i tretiranih antibioticima i hormonima. Jedi voće, povrće i žitarice koji nisu tretirane pesticidima. Na jelovniku bi što češće trebala biti riba hladnih mora poput lososa, skuše i tune koja će ti osigurati Omega 3 masne kiseline. Idealne su i domaće srdele koje je najbolje jesti s kostima jer tada dobivaš više kalcija koji je iznimno važan u borbi protiv osteoporoze. Izbjegavaj rafinirane ugljikohidrate, poput bijelog kruha i pekarskih proizvoda, slatkiša i grickalica. Preporuka su cjeloviti ugljikohidrati, mahunarke, voće i povrće te cjelovite žitarice, koji ne podižu razinu inzulina previsoko i prebrzo'', kaže dipl. ing. Mirna Trumbetaš, nutricionistica iz Centra pravilne i uravnotežene prehrane Nutriteka.

''Budi umjerena s bananama, grožđicama, krumpirom te brašnom i proizvodima od njega poput kruha, peciva, tjestenine jer imaju viši glikemijski indeks što znači da glukoza u krvi brže raste. Prednost u prehrani tijekom menopauze daj kvalitetnim uljima, orašastim plodovima i sjemenkama, avokadu i cjelovitim žitaricama. Izbjegavaj djelomično hidrogenirane masti, trans masne kiseline, kojih ima u margarinu, keksima, slatkišima, krekerima i svim gotovim proizvodima, jer povećavaju razinu lošeg, a smanjuju razinu dobrog kolesterola'', kaže Trumbetaš.

Otkrij inovaciju iz Laboratorija Vichy koja ženama u menopauzi vraća blistav sjaj i preoblikuje konture lica, doznaj više.