Istraživanje je objavljeno u Cochrane međunarodnoj dobrotvornoj neovisnoj mreži istraživača, stručnjaka, pacijenata, njegovatelja i osoba zainteresiranih za zdravlje. Cochrane prikuplja i sažima najbolje znanstvene dokaze s namjerom da korisniku/čitatelju pomogne u donošenju informirane odluke o liječenju.

Slavica Jurić Petričević diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2012. godine. Odradila je obvezni jednogodišnji staž u KBC-u Split, zatim dvije godine primarne zdravstvene zaštite u Zavodu za Hitnu medicinu SDŽ, a 2017. godine je započela sa specijalizacijom iz pulmologije u KBC-u Split. Na Medicinskom fakultetu u Splitu 2015. godine upisala je Doktorsku školu – TRIBE i uspješno je završila 2018. godine. O svom pozivu kaže: "Znanošću se bavim od fakultetskih dana, moj prvi objavljeni znanstveni rad bio je dio diplomskog rada. Znanost je zanimljiva, nepredvidiva i u medicini neophodna. Nakon ovog velikog projekta javljaju se brojne ideje, ali moji trenutni prioritetni planovi su učenje za predstojeći specijalistički ispit iz pulmologije i pisanje doktorske disertacije".

mZ: S timom liječnika osmislili ste preventivni kardiovaskularni program za žene u dobi od 45 do 65 godina. Molim vas da opišite o čemu se radi i zašto ste odabrali navedenu dobnu kategoriju?

Istraživanje koje smo proveli dio je znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Professionalism in Health – Decision making in practice and research, ProDeM", čija je voditeljica, ujedno i moja mentorica, prof. dr. sc. Ana Marušić na Medicinskom fakultetu u Splitu. U istraživački tim bili su uključeni drugi liječnici i znanstvenici: Ivan Buljan, Dora Bjelanović, Nataša Mrduljaš-Đujić, Tanja Pekez, Mario Ćurković, Željko Vojvodić, Ivančica Pavličević i prof. emeritus Matko Marušić.

Budući da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok pobola i smrtnosti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, njihova je prevencija jedan od najvažnijih ciljeva zdravstvenih sustava. Glavni cilj suvremene preventivne medicine je edukacija bolesnika, a najveći izazov je doprijeti do svih dobnih skupina, bolesnika različite razine obrazovanja i različitih životnih navika i na što jednostavniji i dostupniji način prenijeti ključne informacije utemeljene na znanstvenim dokazima. Mi smo se upravo poslužili jednim jednostavnim, lako dostupnim i strukturiranim alatom – Cochrane slikovnim prikazima. Naime, cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj intervencije u obliku pisama s podsjetnicima na kardiovaskularne rizike i Cochrane slikovnim prikazima na smanjenje tog rizika kod žena između 45 i 65 godina.

mZ: Koliko je istraživanje trajalo?

Istraživanje je obuhvatilo 210 ispitanica, a trajalo je šest mjeseci. Svaka dva mjeseca ispitanice su primale pisma na kućne adrese s podsjetnicima na njihove vlastite kardiovaskularne rizike i različitim Cochrane slikovnim prikazima. Upravo ispitanice koje su primale pisma pokazale su značajno smanjenje 10-godišnjeg rizika za kardiovaskularne bolesti. Značenje ovog randomiziranog kontroliranog pokusa je što smo pokazali da je jednostavna, financijski prihvatljiva i lako provediva intervencija smanjila kardiovaskularni rizik među ispitanicama. Važno je istaknuti i činjenicu da smo pokazali da ispitanice s većim rizikom, a time i s boljom sviješću o svom statusu, mogu imati najviše koristi od potencijalnih intervencija. Ova vrsta intervencije, ponovit ću, koja je lako primjenjiva i u ekonomskim okruženjima s niskim resursima, mogla bi se pokazati još boljom kada bismo izdvojili najugroženije skupine.

Detalje o radu možete pročitati ovdje.

mZ: U javnosti postoji percepcija da muškarci češće obolijevaju i umiru od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na žene. Kakva je situacija zapravo po tom pitanju kod nas i na Zapadu ?

Da, postoji percepcija da su žene "zaštićenije" po pitanju kardiovaskularnih bolesti od muškaraca. No, to nije istina. Prema podatcima iz 2021. godine, od ukupnog broja umrlih žena u Hrvatskoj njih 40 posto je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. U usporedbi s muškarcima, od ukupnog broja umrlih muškaraca, njih 37 posto je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Zbog te pogrešne percepcije preventivni programi nisu optimalno i dosljedno primijenjeni na žene, ni kod nas ni u svijetu.

mZ: Je li rad imao odjeka među kolegama i ljudima koji prate novosti u medicini?

Objavili smo rad pod nazivom „Effectiveness of letters to patients with or without Cochrane blogshots on 10-year cardiovascular risk change among women in menopausal transition: six-month three-arm randomized controlled trial“ u časopisu BMC Medicine (čimbenik odjeka 11.150) (Učinkovitost pisama pacijenticama sa ili bez Cochrane slikovnih prikaza o 10-godišnjoj promjeni kardiovaskularnog rizika kod žena u prijelazu u menopauzu: šestomjesečno randomizirano kontrolirano ispitivanje u tri skupine). Vrlo brzo, tek nekoliko sati nakon što je rad bio dostupan na webu, stigla nam je pohvala od čelnih ljudi Cochranea jer je naš rad prva studija koja je uključila Cochrane slikovne prikaze kao zdravstveno-preventivnu intervenciju. Rad je imao odjeka među kolegama liječnicima i znanstvenicima, ali i svima koji prate novosti u medicini. Nisam očekivala ovako veliki interes javnosti, ali mi je drago da nas pratite tako pomno. Mnogo je mojih kolega, mladih, pametnih, predanih i zainteresiranih liječnika i znanstvenika, koji su spremni svojim radom i požrtvovnošću unaprijediti naš zdravstveni sustav u kojem briga o čovjeku postaje i ostaje temelj našeg poziva. Zaista sam sretna što je to primijećeno, ne samo od struke, nego i od šire javnosti.

mZ: Što za znanstvenike znače pohvale kad ih dobiju iz Cochranea?

Samo da kratko upoznam čitatelje o tome što je Cochrane. To je svjetska neprofitna organizacija koja pomaže ne samo liječnicima i drugom zdravstvenom osoblju, nego i pojedincima da imaju uvid u najnovije i najpouzdanije znanstvene dokaze pomoću kojih mogu donositi odluke vezane za vlastito zdravlje i zdravstvenu politiku. U njihovoj knjižnici dostupnoj na webu, osim sustavnih pregleda namijenjenih liječnicima i ostalim znanstvenicima, pronaći ćete sažetke članaka pisane jednostavnim jezikom, prevedene i na Hrvatski kako bi svi razumjeli. Iznimna nam je čast bila dobiti pohvale upravo od ove skupine znanstvenika i to tako brzo.

mZ: Ima li nade da se vaš rad implementira u sustav, za jedan dnevni list rekli ste da biste voljeli da se sličan način prevencije primijeni i za plućne bolesti?

Ova vrsta intervencija mogla bi biti primjenjiva i u prevenciji drugih kroničnih bolesti, posebice onih koje su posljedica životnih navika. Jedna od takvih je i kronična opstruktivna plućna bolest, za koju me usko veže specijalizacija, a treći je uzrok smrtnosti u svijetu. Slikovni prikazi bi se mogli iskoristiti na razne načine, poput letaka ili plakata. Za početak u ordinacijama obiteljske medicine i u bolnicama, ali i na bilo kojim javnim površinama i mjestima gdje se kreće puno ljudi, a zaustavljaju se bar minutu i imaju mogućnost pročitati i promisliti o onome što vide na slici.

mZ: Svojim radom upozoravate na važnost prevencije. Kako se vi brinete o svom zdravlju?

Ovo je najteže pitanje do sada (smijeh). Teško je ispravno brinuti o zdravlju, posebice zdravo se hraniti, kad posao zahtjeva dežurstva, a to uključuje mnoge neprospavane noći. No, trudim se uskladiti sve obiteljske, poslovne i znanstvene obveze, a opet se posvetiti tjelesnom i psihičkom zdravlju. Pokušavam što zdravije jesti i trenirati barem dva, tri puta tjedno. Nakon toga se osjećam puno bolje, ne samo fizički, nego i mentalno jer ispraznim svu negativnu energiju koja se nakupi tijekom dana.

donosimo i simptome tihog srčanog udara Simptomi srčanog udara kod žena i muškaraca, nisu isti!