Normalan protok krvi tijelo održava dvjema molekulama. Molekule prokoagulansa pomažu u stvaranju krvnih ugrušaka, a antikoagulansi sprječavaju njihov nastanak. Određeni poremećaji zgrušavanja krvi ili čimbenici rizika mogu uzrokovati neravnotežu između tih molekula i utjecati na nastanak krvnih ugrušaka. 

Ukoliko se primjerice nakon zacjeljivanja rane krvni ugrušci ne otope ili se formiraju čak i ako do ozljede nije došlo, mogu uzrokovati opasne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara. Različite vrste krvnih ugrušaka uzrokuju različite simptome, a najčešći tip krvnog ugruška je duboka venska tromboza. 

Čimbenici rizika krvnih ugrušaka

Čimbenici rizika koji mogu uzrokovati krvne ugruške uključuju:

• pretilost
• trudnoću
• pušenje
• određene lijekove, poput oralnih kontraceptiva
• obiteljsku povijest krvnih ugrušaka
• dugotrajno nekretanje, primjerice tijekom dugih putovanja ili mirovanja u krevetu.

Neka medicinska stanja mogu povećati vjerojatnost pojave krvnih ugrušaka uključujući:

• infekcije poput sepse, HIV-a, covida 
• nedostatak vitamina B6 ili B12
• kronične upalne bolesti
• autoimuni poremećaji, kao što su lupus i antifosfolipidni sindrom
• dijabetes
• visoki krvni tlak
• visoki kolesterol
• rak
• diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK), rijetko stanje koje obično uzrokuje upala uzrokovana infekcijom, ozljedom ili bolešću.

"Uzroci mogu biti genetski, prirođene anomalije u kaskadi zgrušavanja krvi, ali i traumatski, povreda stijenke vena, ali i npr. kombinacija pušenja i uzimanja antibebi pilula, što može izazvati stvaranje ugruška u venama nogu te posljedično plućnu emboliju", objašnjava Mima Georgieva, dr. med, spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije iz Poliklinike Aviva. 

Vrste krvnih ugrušaka

Dr. Gregorieva napominje da postoje krvni ugrušci u venama i arterijama te se pojavljuju u različitim dijelovima tijela s različitim simptomima. "Ugrušci u arterijama imaju podlogu u aterosklerozi, već postojećem suženju arterija nastalom taloženjem masti na stijenkama. Ti ugrušci su podloga moždanog i srčanog udara", objašnjava Georgieva. Liječnica dodaje da oni u venama često nastaju zbog neke traume zida vene ili usporenog kretanja krvi kroz venu. 

"Duboka venska tromboza na nogama se treba posebno izdvojiti, jer neprepoznati ugrušak se može mobilizirati, strujom krvi krenuti prema srcu i zaustaviti u plućnim arterijama što izaziva plućnu emboliju, bolest koja može završiti i smrtno. Simptomi plućne embolije mogu biti vrlo šaroliki, od ubrzanog rada srca, težeg disanja, kašljanja, promjena u EKG-u...", naglašava Georgieva.  

svjetski dan srca Prehrana za smirivanje otkucaja srca i zdravlje kardiovaskularnog sustava općenito

Simptomi krvnih ugrušaka

Simptomi duboke venske tromboze (DVT) su:

• oticanje zahvaćenog područja
• bol
• osjetljivost područja
• crvenilo kože

Duboka venska tromboza obično nastaje u bedrima, zdjelici, potkoljenicama, a ponekad i u rukama. DVT može djelomično ili potpuno blokirati protok krvi kroz venu, uzrokujući oštećenje udova.

Simptomi plućne embolije (PE) su:

• otežano disanje
• nesvjestica
• vrtoglavica
• vrlo nizak krvni tlak
• brži od normalnog ili nepravilan rad srca
• bol u prsima koja se pogoršava s dubokim disanjem ili kašljanjem
• iskašljavanje krvi.

Ostali simptomi krvnog ugruška ovise o tome gdje se u tijelu nalazi ugrušak. Bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje mogu se pojaviti ako je krvni ugrušak u trbuhu. Ako se nalazi u rukama ili nogama, simptomi su iznenadna ili postupna bol, osjećaj topline, osjetljivost udova i oticanje. Kod ugruška u plućima dolazi do otežanog disanja, boli pri dubokom disanju, ubrzanog disanja i povećanog broja otkucaja. Ugrušci u mozgu pojavljuju se s problemima u govoru i vidu, napadajima, slabosti na jednoj stranica tijela i iznenadnom i jakom glavoboljom. Kada su u pitanju krvni ugrušci u srcu, simptomi su bol u prsima, znojenje, otežano disanje i bol u lijevoj ruci. 

Prva menstruacija prije 12 godine 11 neobičnih razloga koji povećavaju rizik od srčanih bolesti

Pretrage za otkrivanje krvnih ugrušaka

Ovisno o tome gdje je ugrušak nastao, potrebno je napraviti različite pretrage. "Ako je to plućna embolija, 'zlatni standard' pretraga je CT pluća, angiografija, ako pak posumnjamo na duboku vensku trombozu, najbolje je učiniti što prije color doppler vena nogu", objašnjava Georgieva. 

Kada su u pitanju moždani i srčani udar, liječnica objašnjava da postoje neurološke pretrage koje lociraju točno mjesto zastoja krvi, što liječnicima posebno pomaže kod selekcije zahvata za odstranjivanje ili „otapanje” ugruška. "Ukoliko se pak radi o hitnom stanju, srčanom ili moždanom udaru, tada je poziv hitnoj pomoći najbolji izbor za bolesnika", napominje dr. Georgieva.

U Poliklinici Aviva raspolažu sa nizom pretraga koje mogu dijagnosticirati i najmanje krvne ugruške.

Kako se liječe krvni ugrušci?

Razrjeđivači krvi mogu se koristiti za liječenje mnogih različitih vrsta krvnih ugrušaka. Primjeri uključuju varfarin i apiksaban, koji pripadaju skupini razrjeđivača krvi poznatih kao antikoagulansi.

Klopidogrel također se pripisuje za razrjeđivanje krvi. To je antiagregacijski lijek, a djeluje tako da sprječava trombocite u stvaranju krvnih ugrušaka. Lijekovi koji se nazivaju trombolitici mogu se koristiti ako su krvni ugrušci posljedica srčanog udara.

Nekim ljudima s DVT-om i PE-om postavlja se filtar unutar vene koja nosi krv do srca. Ovaj filtar sprječava ugruške da putuju do pluća. Mehaničko uklanjanje ugruška, također poznato kao mehanička trombektomija, može se izvesti u slučaju moždanog udara.

Kako spriječiti nastanak krvnih ugrušaka?

Iako se krvni ugrušci mogu liječiti lijekovima za razrjeđivanje krvi, bolje je poduzeti preventivne mjere kako do njihovog stvaranja ne bi ni došlo jer komplikacije vezane uz krvne ugruške mogu biti ozbiljne pa čak i kobne ako se ne dijagnosticiraju rano. Kako bi se smanjila šansa za razvoj krvnih ugrušaka, potrebno je kontrolirati čimbenike rizika.

• Ne sjedite dulje vrijeme. Pokušajte ustati svakih sat vremena ili dva kako biste se kretali, ako je moguće. Ako ostanete aktivni, spriječit ćete nakupljanje krvi u nogama i stvaranje ugrušaka.
• Ako imate višak kilograma, pokušajte smršaviti. Ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu izloženi su većem riziku od plaka u arterijama koji dovodi do krvnih ugrušaka.
• Kontrolirajte dijabetes i bolesti srca. Ova stanja mogu povećati rizik od krvnih ugrušaka.
• Nemojte pušiti. Kemikalije u cigaretama oštećuju krvne žile i povećavaju vjerojatnost da se trombociti skupe.
• Pijte puno vode. Premalo tekućine u tijelu čini vašu krv gušćom.

Može pomoći i zdrava prehrana, a akademik prof. Davor Miličić, internist kardiolog te predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC Zagreb, preporučuje mediteransku prehranu. "Važno je i smanjiti unos kuhinjske soli. Prosječan Hrvat unosi oko 10 grama soli na dan, a preporučljiva je gornja granica 5 miligrama", objašnjava akademik Miličić za 24sata.

Osim toga, i tjelesna aktivnost je važna. "Tjelesna aktivnost treba, naravno, biti prilagođena mogućnostima svakoga pojedinca, ali opća bi preporuka bila da je trideset minuta žustrijega hoda dostatna aktivnost za očuvanje zdravlja našega srca. Naravno, preporučuju se i športske aktivnosti, za sve one koji mogu i žele" savjetuje dr. Miličić.

Kako bi se što ranije otkrile bolesti srca i krvožilnih sustava, važno je ići i redovite sistematske preglede, minimalno jednom godišnje. "Uključuju razgovor s pacijentom o simptomima i navikama, pregled pacijenta i snimanje EKG-a, mjerenje arterijskoga tlaka, provjeravanje razine masnoća i glukoze u krvi", kaže dr. Miličić.

Zdravlje Šest navika koje će uvelike pomoći u očuvanju zdravlja srca

Izvori za članak: American Heart Association, Healthline, Mayo Clinic, Medical News Today, National Heart, Lung, and Blood Institute, 24sata.