Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je radnu bilježnicu „Kako raditi, a ne sagorjeti” za prevenciju (povrata) sindroma sagorijevanja, potaknut europskim istraživanjem prema kojem se 35 posto ispitanih često osjeća iscrpljeno na kraju radnog dana.

Iako je u telefonskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCTS) iz 2024. korištena nepotpuna mjera simptoma sagorijevanja koja je obuhvatila samo iscrpljenost, autori bilježnice iz Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a navode da taj podatak upućuje na to da sagorijevanje pogađa velik broj radnika i predstavlja važan izazov u svijetu rada.

Ako se ovako osjećate Doživjeli ste 'burnout' na poslu? Posljedice mogu biti ozbiljne

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od 2019. prepoznaje sindrom sagorijevanja kao profesionalni fenomen povezan sa stresom na radnome mjestu. Sindrom se razvija postupno kao odgovor na kronični stres povezan s poslom te može narušiti mentalno i tjelesno zdravlje radnika i imati negativne posljedice za organizacije. 

Autori bilježnice Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac, Helena Koren i Vik Bubaš u predgovoru navode da je, uz istraživanje, povod za njezinu izradu bila i promjena radnih mjesta. Tu promjenu obilježavaju sve veća digitalizacija, intenzivniji rad i rad izvan standardnog radnog vremena, uključujući rad u slobodno vrijeme.

Autori upozoravaju da takvi uvjeti mogu izazvati stres koji negativno utječe na zdravlje, dobrobit i ravnotežu između poslovnog i privatnog života te pridonosi pojavi sindroma sagorijevanja.

Bilježnica objašnjava što je sindrom sagorijevanja i koji su njegovi simptomi, donosi načine oporavka, test za samoprocjenu rizika od sagorijevanja, savjete za prevenciju i tehnike rješavanja problema, a završava izradom osobnog plana brige o sebi.

U bilježnici se naglašava da se prevencija sagorijevanja ne može svesti na odgovornost pojedinca. Uz razvoj osobnih vještina, važni su i organizacijski čimbenici, poput radnog opterećenja, jasnoće uloga, mogućnosti odlučivanja i podrške na radnome mjestu.

Prevencija počinje prepoznavanjem vlastitih granica i potreba te uključuje brigu o sebi i traženje podrške. Ako stres zbog uvjeta rada ostaje intenzivan, promjena posla može biti važna za očuvanje mentalnog zdravlja.

Radna bilježnica predstavljena je u listopadu na skupu „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada”, a dostupna je na mrežnim stranicama HZJZ-a.

POSAO I PRIVATNOST Odgovaranje na poslovne e-poruke nakon radnog vremena pridonosi burnoutu i neprijateljstvu