Jedna od prvih pacijentica imala koristi od nove radioterapije koja smanjuje tumore mozga
Sarah je prošle godine u svibnju, tijekom boravaka u kući svojih roditelja, u jednom trenutku tijekom noći shvatila da ne može disati ni govoriti. "Osjetila sam kako mi se oči okreću u glavi i izgubila sam osjećaj na desnoj strani prije nego što sam se onesvijestila u kuhinji. Ne znam koliko sam dugo bila bez svijesti, ali kad sam došla k sebi, otišla sam u krevet, bez da sam rekla svojim roditelja što se dogodilo", opisala je Sarah za Daily Mail.
Sljedeći dan otišla je kod svog liječnika opće prakse koji ju je uputio kao nehitni slučaj u bolnicu na testiranje na epilepsiju i rekao joj da zasad ne vozi. Pokušala se ne brinuti, ali je tjedan dana kasnije ponovno izgubila svijest. Ovaj put, kada je došla k sebi, otišla je ravno na hitnu i obavila razne pretrage, uključujući magnetsku rezonancu mozga.
Za nekoliko sati rekli su joj da ima gliom, vrsta tumora na mozgu. "S pozitivne strane, bio je benigni, ali bi mogao postati kancerogen te ga je bilo potrebno ukloniti. Bila sam u šoku i osjećala sam kao da imam tempiranu bombu u glavi", rekla je Sarah. Dobila je tablete za zaustavljanje napadaja (uzrokovanih pritiskom tumora) i upućena je na operaciju kako bi se uklonilo što više izraslina. Tijekom operacije je trebala biti budna, jer se tumor veličine loptice za golf, nalazio u dijelovima mozga koji kontroliraju govor, jezik i kretanje.
"Dok sam bila budna, kirurzi su mogli razgovarati sa mnom kako bi provjerili jesu li te funkcije ostale neoštećene. Nakon lokalne anestezije, operirana sam u sjedećem položaju te mi je glava bila pričvršćena kako bi ostala mirna". Operacija je trajala sedam sati te Sarah sada na glavi ima ožiljak od 25,4 cm. Međutim, neurokirurg joj je rekao da samo mali dio tumora nisu uspjeli ukloniti.
Biopsija je potvrdila da se radi o oligodendrogliomu, tumoru niskog stupnja (tj. sporo rastućem). Bilo je potrebno daljnje liječenje radioterapijom i kemoterapijom kako bi se kontroliralo ono što je od tumora ostalo.
Ali prije nego što je to počelo, Sarah je saznala da je idealna kandidatkinja za kliničko ispitivanje u kojem se uspoređuje nova terapija protonskim snopom sa standardnom radioterapijom. Protonske zrake su vrsta radioterapije, ali su preciznije od uobičajene metode. Svrha ispitivanja bila je vidjeti jesu li protonske čestice jednako učinkovite u smanjenju tumora kao radioterapija i jesu li manje štetne za okolno zdravo moždano tkivo (osobito za područja uključena u kognitivnu funkciju i gubitak pamćenja).
"Moj prvi tretman je bio u ožujku ove godine. Morala sam nositi plastičnu mrežastu masku kako zrake pogodile svoju metu. Tretman je trajao oko deset minuta i imala sam 30 sesija svakog radnog dana tijekom šest tjedana", opisala je Sarah. Dodala je kako je nakon tretmana bila umorna, osjećala je mučninu i izgubila je dosta kose, ali su njezina kognitivna funkcija i pamćenje zasad u redu. U svibnju je također počela s kemoterapijom. "Iduće godine planiram se odmoriti jer imam osjećaj da sam izgubila godinu dana života. Isto tako volim trčati pa se nadam da ću istračati i Manchesterski maraton za dobrotvornu organizaciju Christie i dati nešto zauzvrat. Sretna sam što sam odabrana za ovo kliničko ispitivanje i želim da i drugi imaju koristi", dodala je Sarah.
Nova radioterapija smanjuje tumore, ali i rizik od gubitka pamćenja
Dr. Gillian Whitfield savjetnica je kliničke onkologinje u The Christie NHS Foundation Trust u Manchesteru, rekla je da postoji više od 130 različitih tipova primarnih tumora mozga (tj. tumora koji počinju u mozgu, a ne šire se s drugog mjesta). U odraslih, značajan udio su gliomi. Gliomi prvog i drugog stupnja klasificiraju se kao nekancerogeni, a brže rastući tumori trećeg i četvrtog stupnja smatraju se malignima.
Za mnoge je operacija prvi tretman, nakon kojeg slijedi radioterapija, kemoterapija ili oboje. Cilj operacije je ukloniti što je moguće više tumora, na siguran način. Ali to nije moguće za tumor koji se infiltrirao u vitalne dijelove mozga — to bi moglo uzrokovati ozljede opasne po život — niti je moguće ukloniti zahvaćene stanice koje su premale da bi se vidjele.
Radioterapija ima za cilj spriječiti ponovni rast vidljivog i nevidljivog tumorskog tkiva. Konvencionalna radioterapija koristi snopove X-zraka za uništavanje stanica raka. Nekad se to radilo tako da su se zrake upućivale s tri ili četiri strane. Danas, moderniji strojevi omogućuju da se rendgenske zrake preciznije usmjeruju i može se mijenjati intenzitet. Sofisticiraniji softver za planiranje radioterapije znači da je zdravo tkivo manje oštećeno tijekom tretmana.
Ali čak i manja oštećenja zdravog moždanog tkiva od radioterapije mogu značiti dugoročne probleme s pamćenjem i poteškoće u obradi informacija. Kod terapije snopom protona, snopovi čestica protona liječe tumor, ali, za razliku od X-zraka, oni ne nastavljaju putovati kroz zdravo tkivo nakon što dosegnu cilj, već se umjesto toga zaustavljaju.
"Nadamo se da će ovo uzrokovati manje dugoročnih nuspojava na mozak, ali kako bismo to otkrili, dio smo ispitivanja APPROACH sa Sveučilištem Leeds. Ovo ispitivanje uključuje 246 pacijenata — Sarah je bila naša prva pacijentica. Polovica će dobiti konvencionalnu radioterapiju, a pola protonski snop", objasnila je Whitfield. Istraživanje se izvodi na pacijentima s oligodendrogliomom. Iako ta vrsta tumora nije agresivna kao tumor četvrtog stupnja, može uzrokovati smrt jer ometa vitalne funkcije u mozgu.
"Znamo da pacijenti s ovom vrstom tumora obično dobro reagiraju na liječenje i da je prognoza dobra, s prosječnim preživljenjem većim od 15 godina; neki pacijenti žive 30 ili 40 godina i mogu umrijeti s njim, a ne od njega", dodala je Whitfield.
Ali kognitivni problemi poput problema s pamćenjem mogu se razviti godinama nakon tretmana zračenjem. Otprilike polovica svih pacijenata ih ima kao posljedicu radioterapije. Ipak, svi pacijenti s oligodendrogliomom trebat će radioterapiju u nekom trenutku jer dobrobiti daleko nadmašuju rizike.
Ovisno o nalazima ispitivanja, pacijenti s drugim tumorima mozga također mogu postati podobni za liječenje protonskom zrakom. Oni nasumično odabrani dobit će 30 tretmana u šest tjedana ako imaju oligodendrogliom drugog stupnja, dok će oni s trećim stupnjem primiti 33 tretmana tijekom šest i pol tjedana.
Prije početka radioterapije, svaki će pacijent biti podvrgnut neurokognitivnim testovima koji će se ponavljati mjesec dana nakon tretmana, a zatim jednom godišnje tijekom pet godina. Ovo ispitivanje trebalo bi trajati pet godina i iako istraživači vjeruju da će terapija protonskim snopom vjerojatno uzrokovati manje neurokognitivnih problema, nadaju se da će to zaista i biti tako.