Glumice Kristen Bell, Rachel Sennott i Natasha Rothwell ove godine su otvoreno su priznale da uzimaju beta blokatore. No nisu prve. Još 2022. Khloé Kardashian priznala je da posuđuje tablete od svoje majke kako bi smirila živce. A prošle godine, na dodjeli Zlatnih globusa, Robert Downey Jr. se našalio: “Uzeo sam beta blokator, tako da će ovo biti lagano.” Što stoji iza ovog neobičnog trenda – i kako je lijek za srce postao holivudsko rješenje za anksioznost?

Da bismo shvatili zašto su beta blokatori postali popularni među slavnim osobama, moramo znati kako djeluju.

Beta blokatori poput propranolola i atenolola razvijeni su 1960-ih za liječenje srčanih stanja poput visokog krvnog tlaka, aritmija (nepravilnog srčanog ritma) i angine. Liječnici su ubrzo otkrili da pomažu i kod drugih stanja, uključujući migrene i pojačanu funkciju štitnjače, piše The Conversation.

"Primjena beta blokatora za ublažavanje anksioznosti prvi je put zabilježena 1965. godine, kada su tijekom kliničkih ispitivanja pokazali umirujuće učinke kod ubrzanog rada srca povezanog s hipertireozom. Iako je propranolol u Velikoj Britaniji registriran za liječenje anksioznosti, u Sjedinjenim Američkim Državama sve se češće propisuje 'off-label' (što znači da se koristi za stanja za koja nije službeno odobren, na temelju kliničke procjene i dostupnih dokaza) budući da ga Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije odobrila za tu namjenu."

Kako beta blokatori pomažu kod anksioznosti? Adrenalin je hormon koji aktivira tjelesnu reakciju "bori se ili bježi", što često uzrokuje simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja i drhtanja. Beta blokatori djeluju tako da blokiraju učinke adrenalina na specifična mjesta u tijelu – tzv. beta receptore.

Kada se beta blokatori vežu za beta receptore u srcu, sprječavaju djelovanje adrenalina, što dovodi do sporijeg rada srca i slabijih kontrakcija. Time se smanjuje krvni tlak jer srce troši manje kisika. Blokiranjem adrenalina, beta blokatori ublažavaju fizičke simptome anksioznosti – ubrzan rad srca, drhtanje ruku i znojenje.

No koliko su beta blokatori zapravo učinkoviti za ublažavanje anksioznosti? Istraživanja daju složenu sliku. U jednoj studiji, pacijenti koji su uzimali propranolol imali su značajno niže razine anksioznosti i depresije u usporedbi s onima koji su dobivali placebo.

Još jedno istraživanje usporedilo je dvije doze propranolola – 20 mg i 40 mg – te pokazalo da su obje doze dovele do primjetnog smanjenja simptoma anksioznosti kod sudionika koji su uzimali lijek, u usporedbi s onima koji nisu uzimali nikakav lijek za njezino ublažavanje.

Ipak, nedavni pregled dostupnih istraživanja pokazuje da, iako propranolol može pomoći kod fizičkih simptoma anksioznosti, dokazi o njegovoj učinkovitosti u usporedbi s drugim lijekovima za anksioznost su ograničeni – mnoge kliničke studije uključuju mali broj sudionika i nisu dovoljno kvalitetne.

Za razliku od Valiuma (diazepama), benzodiazepina koji je 60-ih godina bio poznat kao "mamin mali pomagač", propranolol ne izaziva ovisnost. Ne uzrokuje pospanost ni osjećaj euforije, a rizik od razvoja ovisnosti je nizak. Ipak, nije bez rizika ni nuspojava.

Najčešće nuspojave uključuju vrtoglavicu, umor, hladne ruke i noge te živopisne snove. Ozbiljniji rizici – iako rijetki – uključuju zatajenje srca, poteškoće s disanjem i alergijske reakcije.

Osobe s astmom, dijabetesom ili određenim srčanim stanjima trebaju se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom jer beta blokatori za njih često nisu prikladni.

Zabilježen je i porast slučajeva predoziranja propranololom. Može uzrokovati prekomjerno usporavanje rada srca, vrtoglavicu, drhtanje, napadaje i otežano disanje.

ima li primjena beta blokatora još uvijek smisla? Uobičajeni lijek za srce koji uzimaju milijuni možda je za neke neučinkovit – pa čak i rizičan

Propisivanje propranolola za anksioznost

Iako propranolol nije dio službenih smjernica za liječenje anksioznosti, liječnici ga sve češće propisuju kao praktično i niskorizično rješenje – osobito za pacijente koji dugo čekaju na psihološku pomoć ili izbjegavaju antidepresive.

Propranolol djeluje na tjelesne simptome anksioznosti, ali ne rješava njezine psihološke uzroke. Može pomoći da osoba održi govor bez drhtanja ili napiše ispit bez znojenja, no neće ukloniti stalnu zabrinutost ili napadaje panike. Zbog toga se smatra korisnim kao kratkoročna podrška, a ne kao trajno rješenje.

Za dugotrajnu anksioznost, prikladniji su tretmani temeljeni na znanstvenim dokazima – poput kognitivno-bihevioralne terapije, mindfulnessa i antidepresiva. Upravo se ti pristupi najčešće preporučuju kao početne metode liječenja.

Prije nego što zavirite u maminu kutiju s lijekovima u potrazi za dozom holivudskog smirenja, imajte na umu – propranolol je beta blokator, a ne pojačivač hrabrosti. Neće ukloniti strah od javnog nastupa niti vas učiniti samopouzdanijima na spoju – ali bi mogao pomoći da vam se ruke ne tresu dok pokušavate ostaviti dobar dojam.

povezani s rizikom od depresije Beta blokatori nepotrebni za ljude bez dijagnoze zatajenja srca, a potencijalni bi mogli povećati izglede za depresiju