Osobine poput savjesnosti i ekstrovertnosti mogle bi usporiti blaga kognitivna oštećenja, dok viša razina neuroticizma povećava šanse za kognitivni pad, prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Personality and Social Psychology. "Osobine ličnosti odražavaju relativno trajne obrasce razmišljanja i ponašanja, koji mogu kumulativno utjecati na sudjelovanje u zdravom i nezdravom ponašanju i misaonim obrascima tijekom cijelog životnog vijeka", rekla je glavna autorica istraživanja Tomiko Yoneda. Dodaje kako prikupljanje životnih iskustava može pridonijeti osjetljivosti na određene bolesti ili poremećaje, poput blagog kognitivnog oštećenja ili pridonijeti individualnim razlikama u sposobnosti da se izdrže neurološke promjene vezane uz dob. 

Iako se povezanost može vidjeti u kliničkoj praksi, teško je odrediti što prije utječe, osobnost ili sama bolest. "Specifične osobine mogu povećati rizik zbog životnog ponašanja koje može predodrediti da će osoba razviti kognitivni pad ili Alzheimerovu bolest ili bi mogla postojati više izravna biološka uloga povezana s ranom patologijom bolesti", smatra doktor Richard Isaacson koji nije bio uključen u istraživanje. Smatra kako neuroticizam može uzrokovati kognitivni pad jer su to i prijašnje analize pokazale, ali dodaje kako su zabrinutost i ruminacija (opsjednutost greškama iz prošlosti) povezane s manjim volumenom mozga. Ipak, smatra kako nije jasno pokreće li možda stres put prema kognitivnom padu jer je te mjerljive parametre teško dokazati.

Ključne osobine ličnosti

Istraživači su analizirali osobnosti gotovo 2000 ljudi koji su sudjelovali u longitudinalnoj studiji starijih odraslih osoba s područja Chicaga koja je započela 1997. Ispitivali su ulogu tri ključne osobine ličnosti: savjesnost, ekstroverziju i neuroticizam i njihov utjecaj na kognitivni pad u kasnijem životu.

Neuroticizam je osobina ličnosti koja utječe na to koliko se osoba nosi sa stresom. Neurotični ljudi pristupaju životu u stanju tjeskobe, bijesa i usmjerenosti na sebe i često vide male frustracije kao nadmoćne ili prijeteće. Savjesni ljudi obično imaju visoku razinu samodiscipline te su organizirani i usmjereni ka cilju, dok su ekstroverti entuzijastični i često asertivni i otvoreni. 

47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije 10 simptoma Alzheimerove bolesti

Rezultati istraživanja

Ljudi s visokim rezultatom savjesnosti ili niskim rezultatom neuroticizma imali su značajno manje šanse da će razviti blago kognitivno oštećenje tijekom istraživanja. "Svakih dodatnih šest bodova koje je osoba osvojila na ljestvici savjesnosti povezano je s 22 % smanjenim rizikom od prijelaza s normalnog kognitivnog funkcioniranja na blago kognitivno oštećenje", rekla je Yoneda.

Istraživači smatraju da bi to moglo značiti da će osoba od 80 godina s visokom savjesnošću živjeti dodatne dvije godine bez kognitivnih problema u usporedbi s onima koji su skloniji nervozi i zatvoreniji. Čini se da ekstrovertnost i društvena angažiranost nude dodatnu godinu života bez demencije. Ekstrovertnost je također potaknula sposobnost osobe da oporavi normalnu kognitivnu funkciju nakon što je primila prethodnu dijagnozu blagog kognitivnog oštećenja, što se možda dogodilo zbog prednosti socijalizacije. 

Međutim, kako je rasla razina neuroticizma, tako je rastao i rizik od prijelaza u kognitivni pad. "Svakih dodatnih sedam bodova na ljestvici bilo je povezano s povećanim rizikom od 12 %", rekla je Yoneda, što bi moglo dovesti do gubitka najmanje godinu dana zdravog života.

Ovo istraživanje nije prvo koje pokazuje vezu između osobnosti i funkcije mozga. Ranija istraživanja su pokazala da ljudi koji su otvoreniji za iskustva, savjesniji i manje neurotični imaju bolje kognitivne rezultate na testovima i doživljavaju manje kognitivnih padova tijekom vremena.

demencija i povišen šećer su u vezi Kako smanjiti šanse za demenciju čak 42 posto?