Grgljanje slanom vodom može smanjiti broj hospitalizacija zbog covida
Osobe zaražene covidom koje ispiru usta slanom vodom, rjeđe će završiti u bolnici. U studiji predstavljenoj prošli tjedan, istraživači su mjerili učinak grgljanja i ispiranja nosa fiziološkom otopinom na simptome i stope hospitalizacije kod pacijenata s covidom. Otkrili su da su stope hospitalizacija za osobe koji su grgljale ili ispirale nos slanom vodom bile do 40 posto niže u odnosu na one koje to nisu radile. Dr. Jimmy Espinoza, autor studije i profesor opstetricije i ginekologije na Sveučilištu Texas, rekao je da je cilj bio vidjeti mogu li grgljanje i ispiranje nosa poboljšati respiratorne simptome povezane s covidom te da su otkrili da se oba režima mogu povezati s nižim stopama hospitalizacije kod infekcija SARS-CoV-2, piše Daily Mail.
Između 2020. i 2022. tim je promatrao 9398 odraslih osoba između 18 i 65 godina koje su bile pozitivne na covid. Od njih, 58 je odabrano da slijede režim upotrebe niskih ili visokih doza fiziološke otopine pomiješane s 2, 5 dcl tople vode. Režim niske doze iznosio je 2,13 grama fiziološke otopine, otprilike jedna trećina čajne žlice, a visoka doza bila je šest grama, otprilike jedna i jedna četvrtina čajne žlice.
Sudionici su grgljali i ispirali nos četiri puta dnevno tijekom 14 dana. Ispiranje nosa uključuje kretanje slane otopine kroz nosne prolaze kako bi se očistila sluz i alergeni. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), to se postiže naginjanjem glave ulijevo iznad umivaonika ili kade i nježnim ulijevanjem ili istiskivanjem otopine kroz nosnicu. Kontrolna skupina koja nije dobila upute za grgljanje slane vode ili ispiranje nosa imala je stopu hospitalizacija od 58, 8 posto. Istraživači su otkrili da je stopa hospitalizacije za sudionike na režimu niske doze pala na 18, 5 posto, a stopa za skupinu s visokom dozom bila je 21, 4 posto. To je bilo do 40 posto niže od kontrolne skupine.
Grgljanje i ispiranje može smanjiti mogućnost prodiranje virusa u pluća
Dr. Zach Rubin, alergolog i glasnogovornik Američkog koledža za alergiju, astmu i imunologiju (ACAAI), rekao je za Medscape: "Ovo je vrsta intervencije koja je niskog rizika s malom potencijalnom dobrobiti". Istraživači nisu objasnili zašto su režimi fiziološke otopine rezultirali manjim brojem hospitalizacija, ali dr. Rubin je rekao da grgljanje i ispiranje može pomoći u čišćenju sinusa od virusa i smanjiti mogućnost da prodre u pluća, što bi moglo rezultirati upalom pluća, glavnim uzrokom hospitalizacija.
"Može pomoći i u smanjenju simptoma kao što su začepljenost nosa, curenje nosa, postnazalno kapanje te bol i pritisak u sinusima", objasnio je. Studija je isključila pacijente s kroničnom hipertenzijom jer bi mogli slučajno progutati dio soli, a višak soli može suziti i ukrutiti krvne žile, dodatno podižući krvni tlak. Također su svi pacijenti bili gotovo pretili, s indeksom tjelesne mase u rasponu od 29,6 do 31,7, što povećava vjerojatnost komplikacija koje bi ih dovele u bolnicu.
"Kontrolna i studijska skupina imale su slične stope cijepljenja", izjavili su istraživači. Nalazi su u skladu s drugim manjim studijama koje su testirale učinke grgljanja i ispiranja nosa. Lipanjska recenzija u časopisu Frontiers in Public Health, na primjer, otkrila je da ova praksa može ublažiti uobičajene prehlade, infekcije gornjih dišnih putova i covid ispiranjem virusa. Nije jasno hoće li grgljanje i ispiranje nosa imati isti učinak na većinom cijepljene pacijente ili one s manjim BMI-jem, rekli su istraživači. Studija je predstavljena prošli tjedan na godišnjem sastanku ACAAI-ja u Anaheimu.