Smrtonosna gljivica mogla bi u budućnosti zaraziti milijune ljudi godišnje
Aspergillus, vrsta plijesni koja može uzrokovati probleme s plućima i disanjem, mogla bi zaraziti milijune ljudi godišnje dok se širi u sjevernije zemlje Europe, Azije i Amerike zbog porasta temperatura, prema studiji.
Norman van Rhijn, istraživački suradnik Wellcome Trusta na Sveučilištu u Manchesteru i koautor studije, rekao je da se svijet približava prekretnici u pogledu porasta broja gljivičnih patogena, koji se mogu širiti u velikom broju okruženja, uključujući i unutrašnjost kuća. Gljivične infekcije bit će faktor u milijunima smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine, dodao je van Rhijn.
Aspergiloza, bolest pluća uzrokovana sporama Aspergillusa koja se može proširiti na druge ljudske organe, jedna je od takvih bolesti. "Govorimo o stotinama tisuća života i kontinentalnim promjenama u rasprostranjenosti vrsta. Za 50 godina, gdje stvari rastu i čime se zarazite bit će potpuno drugačije", rekao je van Rhijn za Financial Times.
Aspergillus može imati pozitivne koristi i koristi se u industrijskoj i prehrambenoj proizvodnji, uključujući fermentaciju soja sosa i sakea. Udisanjem njezinih spora neće se svatko razboljeti, ali smrtonosna gljivica može biti posebno opasna za osobe s bolestima poput astme, cistične fibroze ili oslabljenog imunološkog sustava.
No, istraživanje gljivica pokazuje da bi se Aspergillus fumigatus mogla proširiti na dodatnih 77 posto teritorija do 2100. godine kao rezultat velike upotrebe fosilnih goriva u svijetu, potencijalno izlažući devet milijuna ljudi u Europi infekciji, prema Financial Timesu. Ova vrsta gljivica može brzo rasti na visokim temperaturama u kompostu, što objašnjava zašto uspijeva na temperaturi ljudskog tijela od 37°C.
"Način života Aspergillus fumigatus u prirodnom okruženju možda joj je pružio prednost potrebnu za kolonizaciju ljudskih pluća", rekla je profesorica Elaine Bignell, sudirektorica MRC Centra za medicinsku mikologiju na Sveučilištu Exeter.
Druga vrsta, Aspergillus flavus, živi na usjevima i mogla bi se proširiti na dodatnih 16 posto teritorija u sjevernoj Kini, Rusiji, Skandinaviji i Aljasci do 2100. godine, dodali su istraživači. Neka postojeća područja u afričkim zemljama i Brazilu također bi mogla postati negostoljubiva - što bi moglo biti štetno za lokalne ekosustave.
"Postoje ozbiljne prijetnje od ovog organizma i u smislu ljudskog zdravlja i sigurnosti hrane", rekao je Darius Armstrong-James, profesor zaraznih bolesti i medicinske mikologije na Imperial Collegeu u Londonu.