Važan je u građi stanične membrane, radu stanica središnjeg živčanog sustava i u stvaranju tzv. steroidnih hormona neophodnih za život, primjerice kortizola, aldosterona ili spolnih hormona, objašnjava nam dr. Dražen Šebetić, subspec. internist-kardiolog iz zagrebačke Poliklinike Šebetić. Kako bi se kolesterol mogao transportirati iz jetre, spaja se sa specijalnim prenosiocima, tzv. lipoproteinima, koji se razlikuju po gustoći. To su HDL i LDL čestice.

6 znakova koji pokazuju da imaš visok kolesterol

"HDL kolesterol još nazivamo ‘dobri kolesterol’ jer kao ‘čistač” na sebe veže i prenosi suvišan kolesterol iz tkiva i krvnih žila natrag do jetre. LDL kolesterol, koji čini oko 80 posto cirkulirajućeg kolesterola, još se naziva i ‘loš kolesterol’ zbog sposobnosti ‘prodora’ kroz unutarnji sloj arterije, taložeći se i tako sudjelujući u procesu stvaranja plaka na žilama koji vodi do kardiovaskularnih bolesti, odnosno srčanih bolesti ili moždanog udara", govori dr. Šebetić.

Rizik za ta stanja raste kad je povišena razina ukupnog i LDL kolesterola te smanjena razina HDL kolesterola. Ako su razine u granicama normale ili je smanjena razina ukupnog i LDL kolesterola te povećana razina HDL-a, rizik se smanjuje. Važno je znati da HDL može sniziti unos previše životinjskih masnoća ili transmasnih kiselina, rafiniranog šećera, ali i brašna, te hrane koja obiluje kolesterolom. Na njega utječu i pušenje cigareta te dijabetes.

"I trigliceridi, vrste masnoća u krvi važne pri tjelesnim aktivnostima i gladovanju, su čimbenici koji pridonose srčanim oboljenjima ubrzavajući aterosklerozu, jer kad su oni povišeni, HDL kolesterol je snižen.Trigliceride unosimo hranom na bazi ugljikohidrata i nalazimo ih pohranjene u masnim stanicama tijela i zato ih je, kao i kolesterol, potrebno kontrolirati u razmacima od šest mjeseci i jedne godine, ovisno o stupnju rizika za oboljenje od srčanih bolesti. Kad su povišeni određeni tipovi lipoproteina, ili u slučaju tzv. ‘sekundarne prevencije’, kad je već nastupila srčana bolest, razina kolesterola regulira se (i održava) statinima, a razinu triglicerida lijekovima koji se nazivaju fibratima", govori dr. Šebetić i dodaje da liječenje povišenog kolesterola gubi smisao ako ga ne prati promjena načina života, poput uvođenje prehrane bogate omega-3 masnim kiselinama i dovoljno fizičke aktivnosti koje pomažu snižavanju triglicerida. 

Što je ukupni kolesterol? HDL mora biti visok

Vrijednost ukupnog kolesterola ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti. Važan je omjer ukupnog i HDL kolesterola. Ako je HDL kolesterol visok, tad će i ukupni kolesterol biti viši. Loša je situacija ako je, primjerice, ukupni kolesterol 8, HDL samo 1, a omjer 8:1 = 8. S druge strane, dobro je ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL-a manji od 6, a ako je ukupni kolesterol još niži, situacija je još bolja. Primjerice, ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer će tad biti 8:2, dakle 4, što je jako dobro, objašnjavaju kardiolozi.

Razina kolesterola ovisi o stupnju rizika za bolesti

Vrijednosti LDL kolesterola kod pacijenata s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom mora biti ispod 1,8 mmol/l, s visokim rizikom ispod 2,5 mmol/l, a s umjerenim i niskim ispod 3,0 mmol/l. Vrijednosti HDL kolesterola za muškarce su veće od 1,0 mmol/l, a za žene veće od 1,3 mmol/l . Idealni trigliceridi su oko 1,3 mmol/l.

Na kolesterol utječe vježba: Trči i budi aktivna pola sata dnevno

Redovita tjelesna aktivnost važan je faktor u snižavanju LDL kolesterola. Aerobna sportska aktivnost, i to pola sata dnevno, poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla ili bržeg hodanja, može sniziti LDL kolesterol za pet do deset posto, pokazala su istraživanja. Anaerobni sportovi, poput dizanja utega, ali i lagane aktivnosti, poput šetnje, nemaju tako velik učinak.

Kako se kolesterol gomila u tijelu i tko je pod većim rizikom?