“Danju je potpuno miran, no noću se jako uznemiri.”

“Večeras nije prestala dozivati ​​svoju majku, koja je preminula prije mnogo godina. Ali spavala je cijeli dan i bilo ju je gotovo nemoguće probuditi.”

Mnogi rođaci i njegovatelji starije osobe koja mora provesti neko vrijeme u bolnici mogu se povezati s ovim svjedočanstvima koja govore o situaciji koja je prečesta: starija osoba je hospitalizirana i doživi iznenadno pogoršanje zdravstvenog stanja, uglavnom obilježeno prostornom i vremenskom dezorijentacijom i uznemirenošću, piše The Conversation.

Izgleda kao demencija, ali može li biti nešto drugo?

tri različita vrhunca starenja Starenje mozga počinje i prije šezdesete, a doseže vrhunac u ovim specifičnim godinama

Demencija ili delirij?

Demencija nije jedna posebna bolest, već opći pojam koji se koristi za opisivanje progresivnog gubitka kognitivnih funkcija: pažnje, koncentracije, orijentacije, sposobnosti rješavanja problema i tako dalje. Naposljetku, onemogućuje autonomiju pojedinca i njegovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Iako se mnogi od ovih simptoma preklapaju s onima kod neočekivano uznemirenog starijeg pacijenta, demencija se razvija progresivno, tijekom dugog vremenskog razdoblja.

U slučaju gore navedenih svjedočanstava, pacijenti mogu doživjeti akutno stanje konfuzije, također poznato kao delirij. Ova složena i prevladavajuća komplikacija hospitalizacije može imati izravan utjecaj na bolest i smrtnost pacijenata. Stoga je izuzetno važno spriječiti ga, ili, ako to nije moguće, postaviti ranu dijagnozu kako bi se ispravno liječio.

Delirij je iznenadni, fluktuirajući i obično reverzibilni poremećaj mentalnih funkcija. Karakteriziraju ga poremećaj pažnje, dezorijentiranost, nesposobnost jasnog razmišljanja i fluktuacije razine budnosti (svjesnosti).

Prema nekim istraživanjima, može utjecati na 20 % do 30 % starijih hospitaliziranih pacijenata.

Pacijent koji pati od delirija može doživjeti sljedeće simptome:

• Promjene u razinama pažnje i budnosti, koje mogu varirati tijekom dana. Često je pogođena osoba hiperbudna noću, ali vrlo pospana tijekom dana.
• Promjene u kognitivnim funkcijama, uključujući gubitak pamćenja (ne sjećaju se što se dogodilo tijekom noći), dezorijentiranost (misleći da su zapravo kod kuće), poremećen ili nepovezan govor, i tako dalje.
• Ostali simptomi mogu uključivati ​​promjene u percepciji ili halucinacije, uznemirenost ili iznenadne, nepredvidive promjene raspoloženja.

Frontotemporalna demencija Supruga Brucea Willisa otkrila koji je bio prvi simptom demencije koji je primijetila kod glumca

Razni čimbenici uzrokuju ovo stanje

Puno je čimbenika koji se kod starijih bolesnika poklope i uzrokuju ove simptome. Neki od njih dio su procesa starenja, kao što je polifarmacija (istodobna primjena nekoliko lijekova) ili oštećenje osjetila.

Mnogi drugi povezani su sa samim procesom hospitalizacije, poput stresa uzrokovanog akutnom bolešću, davanjem određenih lijekova ili operacijom. Okolišni čimbenici također igraju ulogu, poput stalnih buđenja i prekida od strane medicinskog osoblja i drugih pacijenata koji otežavaju oboljeloj osobi dobar san.

Hospitalizacija, osobito u jedinici intenzivnog liječenja, može doprinijeti ili potaknuti delirij jer su bolesnici izolirani u prostoriji koja obično nema prozore ili satove. Na taj su način bolesnici lišeni normalne osjetilne stimulacije i mogu postati dezorijentirani.

Unatoč zajedničkim karakteristikama, demencija i delirij su klinički prilično različiti. Međutim, oni se mogu, i često se javljaju, zajedno – zapravo, veća je vjerojatnost da će pacijent s dijagnosticiranom demencijom imati delirij tijekom razdoblja hospitalizacije. To može biti posljedica smanjenja kognitivnih sposobnosti, što znači da osoba ima manje dostupnih moždanih resursa koji joj pomažu u suočavanju sa stresnim situacijama.

bore kao nagovještaj demencije Ove crte lica mogle bi značiti da imate 2,5 puta veću vjerojatnost da ćete razviti demenciju

Može li se liječiti?

Dobra vijest je da se delirij doista može liječiti - čim prije, tim bolje. Moramo imati na umu da je jedan od glavnih rizika taj da ovo stanje prođe nezapaženo i da se ništa ne poduzme. Ovo stanje je složenije kod pacijenata s demencijom, jer je demencija povezana s promjenama u razinama budnosti.

Ako je delirij reakcija na određeni lijek, rješenje je jednostavno ukinuti ga. Ako je uzrok infekcija, liječenje infekcije može ublažiti simptome. U drugim slučajevima, specifično medikamentno liječenje pomoći će u kontroli poremećaja ponašanja. Naravno, sve ove mogućnosti treba uzeti u obzir tek nakon temeljite procjene od strane stručnjaka.

Delirij nikada nije normalno stanje i često ukazuje na ozbiljan, novonastali problem, osobito kod starijih osoba. Osobe s delirijem trebaju hitnu liječničku pomoć. Ako se uzrok delirija otkrije i ispravi brzo, delirij se obično može izliječiti.

Prevencija i rano otkrivanje ključni su za optimalno liječenje delirija, poremećaja koji može imati veliki utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje osobe, a da ne spominjemo teške posljedice za javne zdravstvene sustave.

sindrom zalazećeg sunca Jedan simptom demencije o kojem se ne priča dovoljno