Bolesti srca i krvnih žila možeš spriječiti, ako se pridržavaš ovih savjeta
Autor: Ana Vukašinović i Leona Barić
Guliver/Shutterstock
Najčešća bolest srčanožilnog sustava je hipertenzija, koja predstavlja i najvažniji čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima HZJZ-a, hipertenziju ima oko milijun i pol stanovnika RH, a samo pola od njih se liječi, kaže dr. med. Ivana Portolan Pajić.
"Kad govorimo o mortalitetu, u Hrvatskoj je najzastupljenija ishemijska bolest srca od koje je prošle godine umrlo 10.396 osoba, od čega 5561 žena i 4835 muškaraca", kaže liječnica te dodaje kako se srčane bolesti pojavljuju u svim dobnim skupinama. Njihov razvoj proteže se kroz više godina, a muškarci obično obolijevaju ranije nego žene, kod kojih se bolest češće manifestira nakon pedesete godine. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, bolest povišenog arterijskoga tlaka – hipertenzija, vodeći je uzrok prijevremenih smrti u svijetu, dakle ubojica broj jedan modernog čovjeka. "Od hipertenzije boluje oko 40 posto populacije u razvijenim zemljama, a većina takvih nije primjereno liječena ili se uopće ne liječi", kaže kardiolog, akademik Davor Miličić. Dodaje kako je situacija jednaka i u Hrvatskoj, koja i prema najnovijim analizama Europskoga kardiološkog društva spada u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika. Što se tiče samog srčanog udara, dr. Miličić tvrdi kako se on u većini slučajeva može spriječiti.
"Srčani udar najčešće je ‘glasan’ i tipičan. To podrazumijeva bol, pritisak, žarenje, pečenje, nelagodu iza prsne kosti u trajanju od najmanje 15 minuta, a simptomi mogu biti i opća slabost, hladna oznojenost, mučnina, mračenje pred očima ili kolaps", kaže dr. Miličić. No u nekim slučajevima srčani udar može imati i druge, atipične simptome, što je poznato kao tihi srčani udar.
"Žene češće od muškaraca podliježu tom obrascu, to jest imaju atipične simptome. Tu su i dijabetičari, koji zbog same svoje bolesti spadaju u osobe povišenog rizika za nastanak srčanog udara, ali nerijetko dožive tihi srčani udar kao posljedicu svoje bolesti jer imaju smanjeni osjet za bol", objašnjava dr. Miličić.
Znakovi tihog srčanog udara
Među znakove tihog srčanog udara spadaju opća slabost, nesvjestica, osjećaj srčane aritmije i nelagode u prsima, nedostatak zraka sve do gušenja ili pak pad tlaka s bljedilom. Bol se također može pojaviti i na atipičnim mjestima, poput gornjeg dijela trbuha, što može podsjećati na gastritis. Stoga svako akutno loše i nedefinirano stanje zahtijeva hitni liječnički pregled, koji uključuje i laboratorijske pretrage i EKG.
"Za prevenciju srčanih bolesti nisu toliko bitni preparati, nego način života: redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i održavanje zdrave tjelesne mase, rano otkrivanje i liječenje poremećaja metabolizma masnoća i dijabetesa te hipertenzije, nepušenje, izbjegavanje neumjerenog unosa alkohola... Mislim da je problem više u ignoriranju ovih dobro poznatih činjenica, a manjim dijelom u neobaviještenosti", zaključuje dr. Miličić.
Svjetski dan srca 29. rujan ove godine obilježava se pod sloganom "Podijeli svoju energiju"
Dan srca obilježit će se u Vukovaru - Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatsko kardiološko društvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim Zavodima za javno zdravstvo te Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara organizira od 25. do 31. rujna niz aktivnosti u cijeloj zemlji koje će uključivati savjetovanje stanovništva o čimbenicima rizika i načinima prevencije te će se provoditi mjerenja koja određuju potencijalni rizik za srčanožilne bolesti, a uključuju mjerenja glukoze, kolesterola, krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase. Središnje događanje ove godine bit će u Vukovaru, u subotu, 30. rujna.
Trideset minuta šetnje na dan čuva zdravlje srca i žila
Dijabetes, odnosno šećerna bolest također je povezana s višestrukom šansom obolijevanja od srčanog udara, pa je treba što ranije dijagnosticirati i liječiti u skladu sa suvremenom medicinom, kaže dr. Miličić. "Pušenje je drugi uzrok prijevremene smrtnosti. Da budem jasniji, svaka druga osoba koja puši duhan umrijet će od posljedica pušenja. Pušenje je, dakle, porok povezan s 50-postotnom smrtnošću", dodaje liječnik. Također napominje kako je tjelesna aktivnost neobično važna za očuvanje kako općeg, tako posebice i kardiovaskularnog zdravlja."To uključuje barem 30 minuta žustrijeg hoda na dan, što ne stoji ništa i ne bi trebalo biti nemoguće ni najzaposlenijima", objašnjava dr. Miličić.
Važna je i prehrana koja mora biti raznolika, bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i ribom bogatom omega-3-masnim kiselinama. "Takva hrana čini temelj onoga što nazivamo mediteranskom prehranom, koju bismo trebali njegovati i na nju biti ponosni, jer je dio i hrvatske tradicijske prehrane, te je trebamo više promicati u kontinentalnim predjelima. Trebalo bi potpuno zaboraviti na zaslađena pića, hranu prženu u ulju ili drugoj masnoći, bijela peciva i druge isprazne ugljikohidrate, masne umake, hamburgere i najveći dio onoga što se naziva brza prehrana, a i slatkiše, jer debljaju i zapravo nemaju nutritivnu vrijednost", zaključuje dr. Miličić. Prekomjeran unos soli uzrokuje hipertenziju koja se teško liječi, ali i mnoge druge bolesti. Sol vreba i iz pekarskih i suhomesnatih proizvoda te konzervirane hrane. Prosječan građanin unosi od 10 do 12 grama soli na dan, a ne bi trebao više od 5 grama soli, s preporukom da je mjera i dvostruko manja.
Moderni tlakomjeri mogu se jednostavno koristiti i detektirati određene bolesti bez nazočnosti liječnika
Danas su u modi jednostavni, digitalizirani uređaji koji mjere tlak temeljem procjene pulsnog vala na zapešću. Uglavnom je riječ o pouzdanim aparatima koji omogućuju kućne kontrole tlaka, bez potrebe sudjelovanja druge osobe. Svi ti moderni uređaji imaju precizne upute za korisnike pa smatram da bi sve osobe s dijagnozom arterijske hipertenzije trebale investirati u aparat za kućno mjerenje arterijskoga tlaka kako bi vodile ‘dnevnik’ tlaka i pomogle nadležnom liječniku u propisivanju optimalne terapije, kaže dr. Miličić. Neki uređaji za mjerenje tlaka mogu ustanoviti i fibrilaciju atrija. Fibrilacija atrija je najčešća aritmija u općoj populaciji i pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj oko 40.000 osoba boluje od nekog oblika ove bolesti. Simptomi uglavnom ovise o kliničkoj manifestaciji srčanih poremećaja, ali jednako tako može proći i bez simptoma. Ako se ne liječi, predstavlja veliku opasnost za nastanak moždanog udara i infarkta miokarda. Redovito i ispravno mjerenje krvnog tlaka omogućuje pravovremeno liječenje i korekciju terapije hipertenzije, dok rano otkrivanje fibrilacije atrija i odgovarajuća terapija umanjuju rizik za nastanak ozbiljnih komplikacija, ponajprije moždanog udara.
Naranča, rajčica, lubenica i batat smanjuju ‘loš kolesterol’ u krvi
Pravilna prehrana ključna je za prevenciju bolesti srca i žila, a nutricionisti savjetuju da na jelovnik uvrstite ribu, voće i povrće. Plava riba obiluje omega 3 masnim kiselinama koje imaju pozitivan utjecaj na smanjivanje razine triglicerida u krvi i olakšavaju odčepljenje arterija, kaže dr. Portolan Pajić. Također dodaje da su rajčice i lubenice povrće koje pozitivno utječu na smanjenje kolesterola u krvi. Naranče sadrže pektin koji snizuje razinu kolesterola, a vitamin C ojačava stijenke krvnih žila i pospješuje uklanjanje blokada u njima. Nutricionistica Nataša Šoštarić objašnjava da ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži mononezasićene masne kiseline koje imaju funkciju da direktno djeluju na smanjenje ‘lošeg’ kolesterola. Cjelovito zrno zobi sadrži topiva vlakna koja djeluju tako da se vežu na kolesterol u probavnom traktu i tako sprečavaju njegovu apsorpciju u tijelo. Također kaže kako borovnice sadrže antocijane, to jest tamne pigmente u voću koji djeluju kao snažni antioksidansi i posjeduju protuupalno djelovanje.