"Otkrili smo da osobe kojima je autizam dijagnosticiran ranije i kasnije u životu u prosjeku slijede različite razvojne putove i iznenađujuće imaju različite temeljne genetske profile", kaže glavna autorica i doktorandica psihijatrije Xinhe Zhang sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Oni kojima se kasnije dijagnosticira imaju veću vjerojatnost da će imati genski profil koji se preklapa s ADHD-om. To bi objasnilo zašto je bilo nekih poteškoća u razlikovanju poremećaja iz autističnog spektra (PAS) i ADHD-a.

"Ovaj rad još jednom potvrđuje koliko je autizam složen i koliko genetika igra ulogu ne samo u dijagnozi već i u značajkama te dijagnoze", rekla je za NBC News Alycia Halladay, glavna znanstvena službenica Zaklade za znanost o autizmu, koja nije bila uključena u studiju. "Ne postoji jedan uzrok autizma, unatoč tvrdnjama protiv paracetamola."

Zhang i tim ispitali su podatke iz velikih studija provedenih u SAD-u, Velikoj Britaniji, Europi i Australiji, uključujući genetske podatke više od 45 000 ljudi. Otkrili su da djeca kojima je autizam dijagnosticiran rano u životu, prije šeste godine, imaju više poteškoća u ponašanju u ranoj dobi, a problemi se s vremenom stabiliziraju. Dok su oni kojima je autizam dijagnosticiran kasnije, nakon 10. godine, imali veću vjerojatnost da će iskusiti pogoršanje problema u ponašanju i razviti mentalna stanja poput PTSP-a ili depresije.

"Ovo ukazuje na to da se epidemiološki nalazi većih poteškoća s mentalnim zdravljem među kasnije dijagnosticiranim autističnim osobama mogu djelomično objasniti razvojnim modelom autizma", objašnjavaju istraživači.

No vjerojatno ne postoji jasna granica između dva tipa, niti jasne razlike u težini, upozoravaju Zhang i kolege. Umjesto toga, različite kombinacije gena dovode do različitih stupnjeva simptoma, izazova i snaga.

"Genetski utjecaji mogu promijeniti koje će se značajke autizma pojaviti i kada", kaže Varun Warrier, istraživač neurorazvoja u Cambridgeu.

cijena ljudske inteligencije Autizam bi mogao biti povezan s evolucijom ljudskog mozga, tvrde znanstvenici

Druge nedavne studije koje su proučavale kako djeca pokazuju autizam također su otkrile da vjerojatno postoje i višestruki podtipovi ove neurorazvojne razlike u mozgu.

Istraživači objašnjavaju da iako su u svojoj analizi uzeli u obzir neke demografske čimbenike, poput spola, postoje i drugi koji bi imali značajan utjecaj, a nisu uzeti u obzir.

"Dob pri dijagnozi autizma izuzetno je složena i varira ovisno o geografiji i vremenu", upozoravaju Zhang i njezin tim. "Lokalni kulturni čimbenici, pristup zdravstvenoj skrbi, rodne predrasude, stigma, etnička pripadnost i kamuflaža vjerojatno utječu na to tko i kada dobiva dijagnozu."

Dakle, iako se ove vrste kategorizacija ne bi trebale koristiti za donošenje pretpostavki o ljudima i njihovim sposobnostima, bolje razumijevanje istih moglo bi pomoći u personaliziranijoj podršci za ove genetske razlike u mozgu.

"Razumijevanje kako se obilježja autizma pojavljuju ne samo u ranom djetinjstvu već i kasnije u djetinjstvu i adolescenciji moglo bi nam pomoći u prepoznavanju, dijagnosticiranju i pružanju podrške autističnim osobama svih dobnih skupina", kaže Warrier. "Važan sljedeći korak bit će razumijevanje složene interakcije između genetike i društvenih čimbenika koji dovode do lošijih ishoda mentalnog zdravlja kod kasnije dijagnosticiranih autističnih osoba."

veliki iskorak Istraživači otkrili 4 podtipa autizma, što bi moglo biti ključno za razumijevanje ovog genetskog stanja