Analiza urina ili urinaliza je uz krvnu sliku jedna od najvažnijih pretraga za utvrđivanje općeg stanja organizma. Ova jednostavna, ali vrlo informativna metoda uključuje laboratorijsko ispitivanje različitih svojstava urina kako bi se identificirale eventualne abnormalnosti ili promjene koje mogu ukazivati na određene zdravstvene probleme, navodi Mayo Clinic. Analiza urina može se podijeliti u četiri glavne kategorije, a to su:

• Analiza boje i izgleda urina
• Biokemijski sastav urina
• Mikroskopski izgled
• Mikrobiološki sastav odnosno urinokultura.

Boja i izgled urina

Za većinu testova urinalize, zdravstveni djelatnik pregledava kako urin izgleda "golim okom". Provjerava je li urin proziran ili mutan te je li svijetlo žut, tamno žut ili neke druge boje. Normalna boja urina obično je svjetlija nijansa žute, a može varirati od bezbojne ili blijedo žute do tamno jantarno žute, ovisno o tome koliko je urin koncentriran ili razrijeđen, navodi Cleveland Clinic.

Mnoga stanja mogu utjecati na boju urina uključujući određene lijekove i dodatke prehrani te hrana koju jedete, poput cikle. Međutim, neobična boja urina također može biti znak bolesti. Na primjer, crvenkasto obojen urin može ukazivati na prisutnost krvi u urinu i može biti pokazatelj bolesti ili oštećenja dijela urinarnog sustava.

Mutni urin ne ukazuje uvijek na nezdrav urin. Na primjer, spermiji i stanice kože su bezopasni i mogu učiniti urin zamućenim. Druge tvari koje mogu učiniti urin mutnim, poput crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i bakterija, mogu ukazivati na različite medicinske stanja, uključujući:

• Dehidraciju
• Infekciju mokraćnog sustava
• Infekcije koje se prenose spolnim putem
• Bubrežne kamence
• Dijabetes.
   

Urin Boja urina otkriva stanje organizma
 

Biokemijski sastav urina

Kako bi odredili prisutnost određenih kemijskih spojeva u urinu, laboratorijski tehničari često koriste posebne test trake, opisuje National Kidney Foundation. Trakice imaju jastučiće s kemikalijama koje mijenjaju boju kad dođu u dodir s određenim tvarima. Stupanj promjene boje na test trakici može dati procjenu količine prisutne tvari. Na primjer, blaga promjena boje na jastučiću za prisutnost proteina može ukazivati na malu količinu proteina u uzorku urina, dok intenzivna promjena boje može ukazivati na veliku količinu. Na trakicama se obično rade testovi kao što su:

• Test urina na proteine: Test urina na proteine mjeri prisutnost proteina poput albumina u urinu. Povišene razine proteina u urinu mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme, kao što su zatajenje srca, bubrežni problemi i dehidracija.
• Test urina na pH razinu: Test urina na pH razinu mjeri kiselost-baznost (pH) urina. Visok pH urina može ukazivati na probleme s bubrezima i infekciju mokraćnog sustava. Nizak pH urina može ukazivati na dijabetesom uzrokovanu ketoacidozu i proljev. Normalan pH mokraće kreće se od slabo kiselog do slabo alkalnog, odnosno od 4,8 do 7,2.
• Test urina na ketone: Ketoni se nakupljaju kada tijelo mora razgraditi masti i masne kiseline kako bi ih koristilo kao gorivo za energiju. Javlja se kada tijelo ne dobiva dovoljno šećera ili ugljikohidrata kao gorivo. Tehničari najčešće koriste testove urina na ketone za provjeru ketoacidoze povezane s dijabetesom.
• Test urina na glukozu: Test urina na glukozu mjeri količinu šećera (glukoze) u urinu. U redovitim okolnostima, urin ne bi trebao sadržavati glukozu, pa prisutnost glukoze može ukazivati na dijabetes ili gestacijski dijabetes.
• Test urina na bilirubin: Bilirubin je žuta pigmentna tvar koja se nalazi u žuči, tekućini koju proizvodi jetra. Ako imate bilirubina u urinu, to može ukazivati na probleme s jetrom ili žučnim kanalima.
• Test urina na nitrite: Pozitivan rezultat testa na nitrite može ukazivati na infekciju mokraćnog sustava. Međutim, neke bakterije nisu sposobne pretvoriti nitrat (tvar koja je normalno prisutna u urinu) u nitrit, pa možete imati prisutnu infekciju unatoč negativnom testu na nitrite.
• Test urina na leukocitnu esterazu: Leukocitna esteraza je enzim koji je prisutan u većini bijelih krvnih stanica. Kad je ovaj test pozitivan, to može ukazivati na upalu u mokraćnom sustavu ili bubrezima. Najčešći uzrok bijelih krvnih stanica u urinu je bakterijska infekcija mokraćnog sustava.
• Test urina na eritrocite: Ako se u mokraći nalaze eritrociti, to ukazuje na krvarenje u urinarnom traktu koje može biti uzrokovano upalom, povećanjem prostate ili nakupljanjem bubrežnih kamenaca. 
• Test urina na specifičnu težinu: Test specifične težine pokazuje koncentraciju svih kemijskih čestica u vašem urinu. Abnormalni rezultati mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme. Specifična težina mokraće treba biti u rasponu od 1,010 do 1,025, a ovisi o količini izlučene mokraće.
   

može li se od bosonog hodanja dobiti upala? Upala mjehura: Simptomi, liječenje i najčešći uzroci
 

Mikroskopski izgled urina

Laboratorijski tehničar može pregledati uzorak urina pod mikroskopom kako bi tražio male tvari u urinu, uključujući stanice, fragmente stanica, sluz, bakterije ili druge mikroorganizme te kristale. Mikroskopski testovi koje zdravstveni djelatnici mogu uključiti u urinalizu obuhvaćaju:

• Test na eritrocite u urinu: Povećan broj eritrocita ukazuje na prisutnost krvi u urinu. Međutim, ovaj test ne može identificirati odakle krv dolazi. Na primjer, krvarenje iz hemoroida ili vaginalno krvarenje ne može se razlikovati od krvarenja u mokraćnom sustavu. U nekim slučajevima, povišena razina crvenih krvnih stanica u urinu može ukazivati na probleme s mjehurom, bubrezima ili mokraćnim sustavom, kao i bubrežne kamence ili povećanje prostate.
• Test na bijele krvne stanice u urinu: Povećan broj leukocita i/ili pozitivan test na leukocitnu esterazu može ukazivati na infekciju ili upalu negdje u mokraćnom sustavu.
• Epitelne stanice: Epitelne stanice su stanice koje pokrivaju sve unutarnje i vanjske površine tijela i oblažu tjelesne šupljine i šuplje organe. Mokraćni sustav je također obložen epitelnim stanicama te je normalno imati neke epitelne stanice u urinu, ali povećani broj epitelnih stanica može ukazivati na infekciju, upalu i/ili rak u mokraćnom sustavu.

Mikrobiološki sastav urina ili urinokultura

Urinokultura je test koji se koristi za otkrivanje prisutnosti bakterija ili drugih mikroorganizama u urinu. Obično se koristi za dijagnosticiranje urinarnih infekcija koje mogu uključivati upalu mokraćnog mjehura (cistitis) ili infekciju bubrega (pijelonefritis), navodi URMC.

Postupak urinokulture uključuje sakupljanje uzorka urina od pacijenta i njegovu analizu u laboratoriju. Laboratorijski tehničar zatim stavlja uzorak urina na poseban hranjivi medij i ostavlja ga da se inkubira nekoliko dana. Ako se bakterije ili drugi mikroorganizmi nalaze u urinu, tijekom inkubacije će se razviti i rasti kolonije tih mikroorganizama. Na temelju vrste mikroorganizama i broja kolonija koje se razvijaju, laboratorijski tehničar može identificirati uzročnika infekcije i procijeniti stupanj infekcije.

Urinokultura je važan dijagnostički alat jer omogućuje pravilno liječenje urinarnih infekcija. Na temelju rezultata urinokulture, liječnik može propisati odgovarajući antibiotik i odrediti trajanje terapije potrebne za izlječenje infekcije. Osim toga, urinokultura se može koristiti za praćenje učinkovitosti liječenja i provjeru je li infekcija potpuno izliječena nakon završetka terapije.

Kako pravilno uzeti uzorak urina

Pravilno uzimanje uzorka urina je ključno kako bi se osigurala točnost rezultata urinokulture ili drugih laboratorijskih testova. Ovih nekoliko koraka trebate slijediti kako biste pravilno pripremili uzorak urina.

1. Priprema - Operite ruke sapunom i vodom prije nego što počnete prikupljati uzorak. To će spriječiti unošenje bakterija u uzorak.
2. Pripremite posudu za urin - Koristite sterilnu posudu za urin koju vam je dao liječnik ili koju ste kupili u ljekarni. Ako niste sigurni, provjerite s medicinskim osobljem koja posuda je prikladna.
3. Pravi trenutak - Idealno vrijeme za uzimanje uzorka urina je ujutro, pri prvom mokrenju. Ovo je najkorisniji uzorak jer je urin koncentriraniji i može sadržavati više bakterija ako postoji infekcija.
4. Priprema područja za sakupljanje - Temeljito operite genitalno područje kako biste uklonili bakterije i ostale nečistoće. Preporučuje se koristiti toplu vodu i blagi sapun.
5. Srednji mlaz urina - Tijekom mokrenja, započnite mokriti u WC, a zatim sakupite srednji mlaz urina u sterilnu posudu za uzimanje uzorka. Ne koristite početni mlaz urina za uzimanje uzorka jer se u njemu najčešće nalaze nečistoće.
6. Dovoljna količina urina - Osigurajte da skupite dovoljno urina za testiranje. Obično je potrebno najmanje 30 do 60 ml urina za testiranje, ali to može varirati ovisno o zahtjevima laboratorija.
7. Zatvaranje posude - Nakon sakupljanja uzorka, čvrsto zatvorite posudu kako biste spriječili izlijevanje ili kontaminaciju.
8. Transport - Ako se uzorak ne dostavlja odmah laboratoriju, čuvajte ga u hladnjaku i dostavite ga što je prije moguće. Neki testovi zahtijevaju svjež uzorak urina za najbolje rezultate.

Važno je slijediti ove korake kako biste osigurali što bolji i reprezentativniji uzorak urina što će utjecati na točnost nalaza laboratorijskih testova. 

Kada će vam liječnik preporučiti analizu urina?

Liječnik će preporučiti analizu urina pacijentu u različitim situacijama kako bi dijagnosticirao ili pratio određene medicinske stanja, opisuje Healthline. Evo nekoliko uobičajenih razloga zbog kojih bi liječnik mogao preporučiti analizu urina:

• Dijagnosticiranje urinarnih infekcija: Ako pacijent ima simptome urinarne infekcije, kao što su često mokrenje, peckanje pri mokrenju, bol u donjem dijelu trbuha ili promjene u boji urina, liječnik će obično zatražiti urinokulturu kako bi provjerio ima li bakterija u urinu.
• Praćenje kroničnih stanja: Osobe s kroničnim stanjima, poput dijabetesa ili hipertenzije, mogu biti podvrgnute rutinskim pregledima urina kako bi se pratila funkcija bubrega i opće zdravlje.
• Procjena rada bubrega: Ako postoji sumnja na bolest bubrega ili disfunkciju bubrega, analiza urina može pomoći u otkrivanju znakova oštećenja bubrega ili drugih abnormalnosti.
• Kontrola trudnoće: Trudnice se obično redovito podvrgavaju pregledima urina kako bi se pratili znakovi preeklampsije, gestacijskog dijabetesa i drugih stanja koja mogu utjecati na trudnoću.
• Procjena metaboličkih problema: Analiza urina može pomoći u otkrivanju određenih metaboličkih problema, poput prisutnosti ketona kod dijabetesa ili prisutnosti kristala kod gihta.
• Praćenje tijeka liječenja: Ako pacijent uzima terapiju koja može utjecati na urinarni sustav, liječnik može redovito provjeravati uzorak urina kako bi procijenio učinkovitost liječenja.
• Preventivni pregledi: Ponekad se analiza urina može preporučiti i kao dio rutinskog pregleda zdravlja kako bi se otkrili potencijalni zdravstveni problemi prije nego što se razviju u ozbiljnije stanje.
   

Prevencijom do zdravog mjehura Kako očuvati mokraćni mjehur i spriječiti inkontinenciju?