Rak dojke najčešći je tip raka među ženama, i najčešće se javlja nakon pedesete godine života, ali u posljednje vrijeme sve je češći i kod mlađih žena, pa se može pojaviti u četrdesetima, tridesetima pa i dvadesetima. Rano otkrivanje bilo kakvih zloćudnih promjena ključno je za otkrivanje karcinoma koji u ranom stadiju ima najveće šanse za izlječenje, a tumor veličine do 1 cm izlječiv je u 98% slučajeva.

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat, a najznačajniji čimbenici koji povećavaju rizik su osim dobi, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, rak dojke i/ili rak jajnika kod bližih srodnika te prethodna bolest dojke. Ne možeš promijeniti svoju dob, osobnu ili obiteljsku povijest, nasljedne gene ili spol, ali možeš upravljati drugim čimbenicima rizika za nastanak raka dojke. 

Ovih pet koraka možeš poduzeti kako bi smanjila rizik za obolijevanje, a i općenito poboljšati svoje zdravlje i zaštititi se od brojnih kroničnih bolesti. 

1. Održavanje zdrave tjelesne težine

Zdrava tjelesna težina važna je za sve nas, jer pretilost povećava rizik od nastanka mnogih vrsta raka, uključujući rak dojke, posebno nakon menopauze. Jedan od načina na koji tjelesna aktivnost može zaštititi od raka dojke je smanjenje tjelesne masnoće, koja je sama po sebi rizični čimbenik za rak dojke - a tjelesna masnoća se može povećavati nakon menopauze.  Istraživanje objavljeno u JAMA Oncology iz 2015. pokazalo je da cjelogodišnji aerobni trening može smanjiti tjelesnu masnoću kod žena u postmenopauzi, a 300 minuta tjedno umjerene do snažne tjelovježbe bilo je učinkovitije u smanjenju tjelesne masti od 150 minuta tjedno.

Za mršavljenje je potrebno ili smanjiti unos kalorija ili sagorjeti više kalorija. U istraživanju su sudjelovale neaktivne žene s prekomjernom tjelesnom težinom, žene u postmenopauzi koje su vježbale i bile na dijeti te kontrolna skupina (bez intervencije). Žene iz grupe koje su bile na dijeti i vježbale izgubile su na težini, a vježbanje je poboljšalo mišićnu masu i kondiciju. Veći gubitak masti doveo je do značajnijeg smanjenja spolnih hormona povezanih s rakom dojke.

2. Redovito vježbanje/tjelesna aktivnost pomaže i protiv stresa

Tjelovježba je važna za zdravlje i žene koje su tjelesno aktivne barem 30 minuta dnevno imaju manji rizik od nastanka raka dojke. Prema izvješćima Europskog kodeksa protiv raka, inicijative koju podržava zdravstveni program Europske unije za pomoć u smanjenju rizika od raka, tjelesna neaktivnost doprinosi u 9 posto slučajeva raka dojke. Ljudi koji su tjelesno aktivniji imaju smanjen rizik od raka dojke, kao i drugih karcinoma i bolesti, poput bolesti srca i osteoporoze.

Osim toga, tjelesna aktivnost poboljšava ishode kod ljudi koji već imaju rak. Na primjer, studija iz 2015. objavljena u European Journal of Oncology Nursing pokazala je da su žene koje su bile podvrgnute kemoterapiji zbog raka dojke, a koje su bile uključene u program vježbanja, imale poboljšano fizičko i mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost također pogoduje kvaliteti života i cjelokupnom zdravlju preživjelih od raka dojke. Tristo minuta vježbanja tjedno je dobar cilj. Odaberi aktivnost u kojoj uživaš - bilo da je to brzo hodanje, tenis, plivanje, vožnja bicikla, ples ili grabljanje lišća - i vježbaj tako da ti se otkucaji srca ubrzavaju, a da možeš pričati, ali ne i pjevati. Četiri dana u tjednu vježbaj po 30 minuta, a u ostala tri dana vježbaj sat vremena. Možeš podijeliti sesije u 10-minutne dijelove.

3. Zdrava uravnotežena prehrana za jačanje imunološkog sustava

Zdrava prehrana može pomoći u smanjenju rizika od nastanka raka dojke. Jedi puno voća i povrća, pogotovo jarkih boja. Biljni pigmenti koji se nazivaju flavonoidi imaju svojstva koja djeluju protiv nastanka raka, a njihova konzumacija smanjuje i rizik od raka dojke. Podtipovi flavonoida koji se nazivaju flavonoli i flavoni posebno su korisni, a sadrže ih namirnice kao što su luk, brokula, patlidžan, celer, zelena salata, paprika, krumpir, rajčica, jabuka, naranča, dinja, crni čaj, kava, čaj od kamilice itd.

Inače, u listopadu 2015. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da mnoga istraživanja pokazuju da prerađeno meso, kao što su hrenovke, salama, šunka, kobasice i slanina, povećava rizik od raka debelog crijeva. Dok je veza između mesa i raka najjača kod raka debelog crijeva, neke studije povezuju prerađeno meso i s rakom dojke, međutim zdravstveni stručnjaci ističu da pokoja kobasica vjerojatno neće štetiti.

4. Nepušenje

Puno se govori o negativnom utjecaju pušenja na zdravlje, a kao glavni razlozi navode se da pušenje smanjuje kvalitetu života i povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i čak 15 vrsta raka, uključujući rak dojke. Također ova navika uzrokuje loš zadah, kvarenje zubi i bore na licu. 

Duhan je dugo bio povezan s raznim vrstama raka, uključujući rak dojke, a istraživanje iz 2015. objavljeno u American Journal of Epidemiology pokazalo je da žene pušači imaju puno veći rizik od raka dojke. Za one koje su počele pušiti prije prve trudnoće i nastavile pušiti više od 20 godina (otprilike kutiju dnevno tijekom 20 godina), rizik je bio 35 posto veći nego kod žena koje nikada nisu pušile. Ako si pušačica, raspitaj se o metodama koje ti mogu pomoći u prestanku pušenja. 

5. Ograničavanje konzumacije alkohola

Konzumiranje alkohola usko je povezano s rakom dojke, a što više piješ, to je veći rizik. Općenito, oni koji piju suočeni su s 28 posto većim rizikom od raka dojke, a dok umjereno konzumiranje vina može biti dobro za zdravlje srca u odrasloj dobi, u slučaju raka dojke čak i malo alkohola povećava rizik. Studija British Medical Journala iz 2015. pokazala je da čak i lagano do umjereno pijenje (na primjer, čaša vina dnevno) povećava rizik od raka (uglavnom raka dojke) kod žena za oko 13 posto. Kod žena koje su preboljele rak dojke, smanjenje ili potpun prestanak konzumacije alkohola smanjuje rizik od ponovnog pojavljivanja raka. 

Utjecaj genetike

Oko 13% žena s dijagnozom raka ima majku, sestru ili kćer kojoj je također dijagnosticiran rak dojke. Žene koje imaju bliske krvne srodnike s rakom dojke ili jajnika pod većim su rizikom, a sa svakim dodatnim članom obitelji kojem je dijagnosticiran prije menopauze, taj rizik se povećava. Ako je to slučaj u tvojoj obitelji, posavjetuj se sa svojim liječnikom o svom planu prevencije. 

Važnost samopregleda i mamografije

Ti najbolje poznaješ svoje tijelo i prva ćeš otkriti neku promjenu. Redovito pregledavaj svoje dojke i ako primijetiš promjene na koži dojke ili oko bradavica, kvržicu ili oteklinu u dojki ili pazuhom, promjene boje/iscjetka iz bradavica ili promjena u obliku, veličini ili položaju tvojih grudi i bradavica. Svaku promjene obavezno javi svom liječniku. Najbolje vrijeme za samopregled je oko tjedan dana nakon menstruacije.

Mamografski pregled važan je dio brige za zdravlje dojki, a HZJZ ističe da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. No iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, ovom pretragom ne može se prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prema preporuci HZJZ-a prvi mamografski pregled dojki žena treba napraviti između 38. i 40. godine života, dok žene koje imaju rak dojke kod bližnjih srodnika, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda jednom godišnje.

Neke stvari treba otkriti na vrijeme - rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.