Znanstvenici su otkrili kako pojačati prirodni proces 'čišćenja' mozga tijekom sna
Dok spavamo, u našem se mozgu odvijaju brojni procesi koji su važni za njegovo funkcioniranje i održavanje zdravlja. Jedan od njih uključuje protok cerebrospinalne tekućine, koja sudjeluje u uklanjanju otpadnih tvari iz moždanog tkiva. Novo istraživanje pokazuje da bi se taj proces mogao potaknuti precizno tempiranim zvučnim podražajima tijekom spavanja, prenosi ScienceAlert.
Istraživači su proveli eksperiment s 14 zdravih odraslih osoba tijekom kojeg su uspjeli pojačati valove cerebrospinalne tekućine koji se pojavljuju tijekom sna, koristeći kratke zvučne impulse ružičastog šuma. Rezultati otvaraju mogućnost daljnjeg istraživanja povezanosti moždane aktivnosti, spavanja i protoka tekućine kroz mozak.
Što se događa u mozgu dok spavamo?
Tijekom spavanja, osobito u fazama ne-REM spavanja, u mozgu se pojavljuju spori valovi električne aktivnosti. Oni su povezani s promjenama u protoku cerebrospinalne tekućine, odnosno tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu te ima važnu ulogu u zaštiti i održavanju živčanog sustava.
Cerebrospinalna tekućina sudjeluje i u transportu različitih tvari, uključujući otpadne tvari metabolizma. Znanstvenici već neko vrijeme istražuju kako njezin protok utječe na zdravlje mozga, osobito u kontekstu starenja i neurodegenerativnih bolesti.
Nakupljanje određenih proteina, poput amiloida i tau proteina, povezano je s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima neurodegeneracije. Zato istraživači nastoje bolje razumjeti mehanizme koji sudjeluju u njihovoj regulaciji i uklanjanju.
Zvučni impulsi usklađeni s moždanim valovima
U istraživanju objavljenom u časopisu Science Translational Medicine, znanstvenici su proučavali može li se protok cerebrospinalne tekućine tijekom spavanja pojačati utjecajem na moždanu električnu aktivnost.
Sudionici eksperimenta, zdrave osobe u dobi od 18 do 52 godine, spavali su tijekom snimanja magnetskom rezonancom, dok su istraživači istodobno pratili moždanu aktivnost pomoću elektroencefalografije (EEG).
Tijekom spavanja puštali su im kratke zvučne impulse ružičastog šuma. Riječ je o zvuku koji podsjeća na šum, ali ima drukčiju raspodjelu frekvencija od bijelog šuma, zbog čega zvuči nešto dublje i blaže.
Ključno je bilo emitiranja zvuka u točno određenom vremenu. Impulsi su puštani u trenucima kada su spori električni valovi mozga dosezali određene najviše vrijednosti, kako bi se dodatno potaknula njihova aktivnost.
Rezultati su pokazali da takva stimulacija može povećati amplitudu valova cerebrospinalne tekućine tijekom spavanja. Drugim riječima, istraživači su uspjeli utjecati na dinamiku njezina protoka usklađivanjem zvučnih podražaja s moždanom aktivnošću. To je važno jer ranije nije bilo jasno u kojoj je mjeri povezanost između sporih moždanih valova i protoka cerebrospinalne tekućine uzročno-posljedična, odnosno može li se na protok aktivno utjecati, i tu utjecajem na moždane valove.
Novo istraživanje pruža dokaze da se taj odnos može ciljano mijenjati, barem u uvjetima laboratorijskog eksperimenta.
Može li to pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti?
Iako rezultati zvuče obećavajuće, istraživači zasad nisu dokazali da povećanje protoka cerebrospinalne tekućine na ovaj način poboljšava zdravlje mozga, smanjuje nakupljanje štetnih proteina ili sprječava razvoj neurodegenerativnih bolesti. Iako studija nije bila velika, istraživači ističu da je njezin cilj bio ispitati može li se protok tekućine tijekom spavanja povećati zvučnom stimulacijom, a ne procijeniti dugoročne zdravstvene učinke takve intervencije.
Ipak, rezultati bi mogli poslužiti kao temelj za buduća istraživanja, uključujući studije na osobama koje stare, osobama s poremećajima spavanja ili onima koje imaju povećan rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Znanstvenici se nadaju da bi ova metoda mogla omogućiti detaljnije proučavanje povezanosti spavanja, moždane aktivnosti i protoka cerebrospinalne tekućine te pomoći u razvoju novih pristupa istraživanju zdravlja mozga.