Dugotrajni stres ne mora uvijek izgledati kao potpuni slom. Ponekad se skriva upravo iza pretjerane produktivnosti i prividnog osjećaja kontrole. Kada razmišljamo o osobi koja je pod velikim stresom, često zamišljamo nekoga tko je preopterećen i jedva obavlja svakodnevne zadatke. No, stvarnost može izgledati drukčije.

Neki ljudi tijekom dugotrajnih stresnih razdoblja postaju još učinkovitiji. Preuzimaju dodatne odgovornosti i rijetko pokazuju koliko im je teško. Okolina ih zato može doživljavati kao iznimno sposobne i organizirane, dok oni sami postupno gube osjećaj zadovoljstva.

U tekstu objavljenom u časopisu Psychology Today psihoterapeutkinja objašnjava da takvo stanje neki opisuju izrazom survival mode, odnosno načinom funkcioniranja u kojem je osoba usmjerena prvenstveno na to da izdrži brojne svakodnevne zahtjeve. Važno je naglasiti da survival mode nije službena medicinska ili psihijatrijska dijagnoza, nego neformalan izraz kojim se opisuje iskustvo dugotrajnog stresa. Prema Cleveland Clinic, kronični stres može biti povezan s tjeskobom, razdražljivošću, poremećajima spavanja i različitim tjelesnim tegobama. No, njegove znakove nije uvijek jednostavno prepoznati, osobito ako osoba i dalje uspješno izvršava sve svoje obaveze.

Kako do rješenja? 5 obrazaca misli koje nas iscrpljuju i kako im stati na kraj

Primjećujete da se više ne smijete tako često

Jedan od manje očitih znakova dugotrajnog stresa može biti postupni gubitak spontanosti i smisla za humor. Možda ste se nekada često smijali s prijateljima, uživali u sitnicama ili lako pronalazili nešto zabavno u svakodnevnim situacijama. Sada primjećujete da vam takvi trenuci sve rjeđe dolaze prirodno. Psihoterapeutkinja objašnjava da osobe koje su dulje vrijeme usmjerene na izvršavanje obaveza i suočavanje s problemima mogu imati manje vremena za opuštenost, razigranost i humor.

Kada je većina energije usmjerena na to da se izdrži dan i riješi sljedeći zadatak, ugodne aktivnosti mogu postupno pasti u drugi plan. To ne znači da svaka osoba koja se manje smije živi pod kroničnim stresom. Ipak, ako primijetite da ste izgubili dio spontanosti koja vas je nekada karakterizirala, vrijedi razmisliti što se promijenilo u vašem životu.

Sve obavljate, ali više ne osjećate zadovoljstvo

Ovaj znak može biti posebno teško prepoznati jer izvana gotovo ništa ne upućuje na problem. Možda ste na poslu uspješni, redovito obavljate kućanske poslove i brinete se o obitelji. Vaša svakodnevica funkcionira, ali vi pritom osjećate sve manje zadovoljstva. Završite jedan zadatak i odmah prelazite na sljedeći. Čak i kada postignete nešto važno, osjećaj uspjeha kratko traje ili potpuno izostaje. Prema autorici teksta, neki ljudi toliko se naviknu na takav način funkcioniranja da više ni ne primjećuju koliko su se emocionalno udaljili od stvari koje su ih nekada veselile.

Takvo iskustvo može biti povezano s emocionalnom otupjelošću, odnosno osjećajem smanjene povezanosti s vlastitim emocijama. Kako objašnjava Cleveland Clinic, emocionalna otupjelost može se javiti kao reakcija na preopterećenost, kronični stres ili traumatska iskustva. Ipak, dugotrajan gubitak interesa i zadovoljstva može biti i simptom depresije ili drugih zdravstvenih stanja, pa ga ne treba automatski pripisivati stresu.

Sitnice vas počinju neobično živcirati

Još jedan mogući znak dugotrajnog stresa jest povećana razdražljivost. Možda primjećujete da vas sve češće uzrujavaju situacije koje vam prije nisu predstavljale problem. Netko vam postavi sasvim obično pitanje, morate pričekati nekoliko minuta ili vas član obitelji zamoli za pomoć, a vi osjećate iznenadnu nervozu. Psihoterapeutkinja objašnjava da se kod osoba koje su dulje vrijeme pod stresom može javiti osjećaj da je gotovo svaki dodatni zahtjev previše. Razdražljivost pritom ne mora biti očita drugima. Neki ljudi otvoreno pokazuju frustraciju, dok je drugi zadržavaju za sebe i nastavljaju obavljati sve što se od njih očekuje. Primjerice, osoba može cijeli dan biti pristojna i susretljiva na poslu, a zatim kod kuće osjetiti snažnu frustraciju zbog sasvim bezazlene situacije.

Takve reakcije ne znače nužno da se promijenila njezina osobnost. Mogu biti povezane s dugotrajnim osjećajem napetosti i preopterećenosti. Ipak, na razdražljivost mogu utjecati i nedostatak sna, zdravstveni problemi te različita psihička stanja.

Kako izaći iz začaranog kruga dugotrajnog stresa?

Prvi korak može biti prepoznavanje promjena koje ste možda dugo zanemarivali. Ako primjećujete da ste stalno napeti, da vas više ne vesele stvari u kojima ste prije uživali ili da sve češće reagirate razdražljivo, korisno je razmisliti koliko ste dugo izloženi stresu i imate li dovoljno vremena za oporavak.

Američko psihološko društvo (APA) preporučuje postavljanje granica, prepoznavanje obaveza koje se mogu smanjiti ili odgoditi te traženje podrške od bliskih osoba.

Redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i vrijeme provedeno u aktivnostima koje pružaju zadovoljstvo također mogu pomoći u upravljanju stresom. Ako emocionalna otupjelost, gubitak interesa ili razdražljivost traju dulje vrijeme, pogoršavaju se ili utječu na svakodnevno funkcioniranje, preporučljivo je potražiti stručnu pomoć. Jer činjenica da uspijevate obaviti sve što se od vas očekuje ne znači nužno da se pritom osjećate dobro.

Pretjerano razmišljanje Anticipacijska anksioznost: Nije lako kontrolirati takve misli, ali postoje načini kako je ublažiti

Uz pomoć AI