Psihoterapeutkinja otkriva tajnu: Kako ostvariti novogodišnje odluke?

Guliver/Shutterstock
Visoka motivacija i osobni smisao ključ su ostvarivanja novogodišnjih odluka. Kako doći do njih i imati uspješnu nadolazeću godinu otkriva nam Marija Posavec, dr.med., psihoterapeut iz Udruge za realitetnu terapiju RH.
Vidi originalni članak

Zašto osobe uvijek planiraju 'nove početke' ponedjeljkom ili 1. siječnja? Koliko je to učinkovito i o čemu ovisi ispunjenje tih odluka? Pomažu li ti novi počeci promjeni stanja uma ili se ono mora dogoditi unutar osobe bez obzira na doba godine? 

Od ponedjeljka idem na dijetu, poslije rođendana počinjem vježbati, s početkom drugog polugodišta počinjem učiti…Promjene koje želimo napraviti u životu često planiramo s vremenskim odrednicama koje i same percipiramo kao početak nečeg novog, kao novu priliku. Nova godina upravo zato mnogima zvuči obećavajuće, kao da ono što je bilo u prethodnoj tamo i ostaje i počinjemo sve iz početka.

motivacijske poruke Tri snažne motivacijske poruke za novu godinu pred nama

Nova godina, novi ja. No vrijeme, dan u tjednu, doba godine, tek su izvanjski faktori kojima mi sami dajemo značaj. Odgađajući promjenu sada i ovdje zapravo dajemo sebi vremena da se pripremimo na drugačijeg sebe, isplaniramo kako će izgledati ta promjena, smislimo načine kojima bi mogli ostvariti cilj...

Kupujemo sebi vrijeme. To je sasvim razumljivo. Živimo po ustaljenim obrascima kako najbolje znamo i umijemo, pa nije čudno da nam za neki životni novitet treba malo vremena za pripremu. Ukoliko vrijeme iskoristimo da se dobro informiramo koji su načini prehrane zdravi a vode redukciji tjelesne mase, ili pronađemo teretanu u kojoj se ugodno osjećamo i nije nam predaleko od kuće da odustanemo od vježbanja s prvom kišom, ili konzultiramo neku stručnu osobu o tehnikama učenja, onda smo dobro odlučili kad smo si zadali rok za promjenu u budućnosti.

nova godina 5 pravila koja će tvoje novogodišnje odluke pretvoriti u dostignuća

Vezivanje promjene uz neku vremensku odrednicu ima i još jednu namjenu. Potajno se nadamo da će okolnosti za nas tada biti lakše. Moguće je da će biti lakše, no uvijek postoji rizik da će nam okruženje biti otežavajuće u odnosu na trenutnu situaciju.

Očekujući da će nas okolnosti same dovesti do promjene, poput kakvog čuda, zapravo nije realno. Nećemo odlučiti jesti više povrća samo zato jer se u blizini otvorila nova voćarna. To će za one koji su odlučili uvesti zdraviju prehranu biti olakotna okolnost, ali promjenu će učiniti oni sami, a ne blizina voćarne.

Što je potrebno za istinsku motivaciju za neku veliku promjenu? Može li se osoba nekim vanjskim faktorima (vježbanjem, čitanjem, kreativnim izražavanjem i sl.) motivirati na neku veću životnu promjenu?

U informacijama kojima smo obasipani iz okoline pronalazimo smisao za sebe. Ipak, samo nešto čuti, pročitati, svjedočiti tuđem iskustvu, svakome od nas nije dovoljno za vlastitu promjenu sve dok te vanjske faktore ne obojimo vlastitim smislom, vrijednošću za sebe.

Upravo je taj osobni smisao korijen motivacije za promjene koje činimo. Svaki pušač jako dobro zna da mu pušenje šteti zdravlju, no prestaje pušiti kad je visoko motiviran bilo da smisao pronalazi u u očuvanju zdravlja, financijskoj uštedi, zaštiti svoje okoline od izlaganja duhanskom dimu…

Kako pronaći tu motivaciju u sebi? Ponekad isprobavajući razne načine da dođemo do zadanog cilja. Nema za nas bolje informacije od vlastitog iskustva, što nam je bilo korisno, a što je za odbaciti. Pušači najčešće imaju nekoliko neuspjelih pokušaja prestanka prije nego konačno uspiju zauvijek baciti cigaretu.

Iz svakog pokušaja bolje razumiju gdje su pogriješili, pa su sposobniji u sljedećem pokušaju. Motivaciju treba aktivno tražiti. Tako će promjena koju smo zamislili biti potpuna i dugotrajna.

Postavljaju li si ljudi prevelike ciljeve za ispuniti? Treba li krenuti manjim koracima prema nečemu velikom? Kako si osoba može to psihički predočiti i isplanirati? 

Vrlo često smo nerealni u svojim očekivanjima. Imamo velika očekivanja od drugih, a najveća od sebe samih. Želimo sve ili ništa. Vrlo smo samokritični.

Rijetko sami sebe pohvalimo pred ogledalom, ali se bez problema kritiziramo. Ponekad imamo ideje da bi nešto za nas bilo dobro, no kad to ostvarimo razočarani smo. Često cijeli život maštamo da bi nas nešto jako usrećilo, no na pitanje “od kud nam ideja da u tom leži naše zadovoljstvo” nemamo odgovor.

novogodišnje želje Što trebaš promijeniti kako bi ti se ostvarile novogodišnje želje?

Kad si postavljamo cilj potrebno se zapitati – Da li to samo želim, ili to stvarno trebam? Da li je taj cilj ostvariv s kapacitetima koje posjedujem? Da li se mogu dodatno osposobiti? Kako ću se postaviti ako ne uspijem isprva? Da li je moj put do cilja postepen ili “u jednom dahu”?

Način ostvarivanja cilja, jednako kao i definiranje cilja, ovisi o nama samima. Neki će više smisla vidjeti u malim promjenama koje vode konačnom cilju, dok će drugi napraviti promjenu preko noći. Što je lakše, a što teže, što je bolje? Najbolje je ono što je za osobu učinkovito.

Nema univerzalno pravog načina, ima samo individualni pravi način. Jedno je sigurno – u svakom slučaju treba krenuti prema cilju!

Koliki je utjecaj na ljudsku psihu kada se ti planovi i ciljevi ne ispune ili djelomično ispune? Može li to trajno demotivirati osobu jer ju konstantno podsjeća na nešto što 'nije uspjela' (pogotovo ako se poveže sa zimskom depresijom)?

Neki će biti pokolebani i očajavati, a drugi će već sutra pokušati ponovno. O čemu to ovisi?

Ukoliko neostvarenu promjenu gledamo kao neuspjeh onda se osjećamo kao gubitnik i ne vjerujemo u svoje kapacitete da možemo realizirati svoj cilj.

No, ako je pak gledamo kao na jednu stepenicu do cilja, koja nije rezultirala željenim, ali iz koje smo naučili nešto novo, tada sebe vidimo sposobnijim za novi pokušaj. Ako neostvarenje cilja doživljavamo kao problem, osjećamo se nemoćni, a nemoćan čovjek nije u stanju biti produktivan. Ako gledamo kao na izazov onda sebe vidimo izazvanim da se okušamo ponovno.

Svaki je pokušaj korak bliži cilju, svaki je neuspjeh poligon za osposobljavanje nakon kojeg smo iskusniji, pametniji i snažniji.

intuicija ili razum Važne životne odluke: Treba li vjerovati intuiciji ili razumu?

Preporučujete li neki osobni trik/tehniku kojom se zadane odluke, bile one manje ili veće mogu lakše ispuniti? 

Svatko od nas ima puno malih i velikih ideja što želi od svog života. Naša je cjeloživotna misija da te ideje pokušavamo realizirati jer vjerujemo da ćemo se, kada ih ostvarimo, bolje osjećati.

Put često nije pravocrtan, već pun petlji i raskršća koje su nam prilika da vježbamo biti sposobniji za nove životne promjene.

Savjeti za uspjeh

Ne trebaš čekati ponedjeljak ili Novu godinu – ako si spremna, željna promjene i imaš ideju što činiti. Ukoliko pak za tebe ima smisla uzeti si još malo vremena, onda je to ispravan način.
Ništa te ne može spriječiti da ostvariš zacrtani cilj ako je on realan, promišljen, ostvariv i ono što stvarno trebaš za sebe. U računicu bih preporučila svakako uključiti i drage osobe. Ne smijemo zaboraviti da oni pokušavaju ostvariti svoje ciljeve, želje i ideje.
Pripazi da svojim pokušajima ne otežavaš njihove, jer ako narušiš neki važan vam odnos na tom putu rezultat neće biti toliko vrijedan.
Osjećaj se izazvanom da i u 2018. ostvaruješ svoje želje i snove!

sreća dragana mladenović Kolumna: Zašto još uvijek čekaš svoju dozvolu za sreću?

Posjeti missZDRAVA.hr