Svi smo to doživjeli: šest je ujutro i posljednja stvar koju želite jest ustati iz kreveta zbog ranojutarnjeg HIIT treninga kojeg ste platili. Ili, ako radite od kuće, možda vam je dobro poznat onaj osjećaj kad biste se stvarno trebali otići na trčanje koje ste planirali cijeli dan... ali isto tako, što ako jednostavno ne odete? To je tako jednostavno i primamljivo rješenje.

Nevjerojatno je lako odgoditi nešto što znate da biste trebali napraviti — ali zašto? Kako je objasnila Janelle S. Peifer, dr. sc., licencirana klinička psihologinja i izvanredna profesorica na Sveučilištu Richmond, ljudi vole prečace i navike koje smanjuju kognitivno, fizičko i emocionalno opterećenje kojem smo svakodnevno izloženi. Drugim riječima, pomalo smo lijeni. Osim toga, određene aktivnosti mogu izazvati nesigurnost, stres ili čak djelovati kao prijetnja našem samopouzdanju, kaže za SELF.

Poriv da odustanete može biti snažan — čak i kad duboko u sebi znate da je ta aktivnost dobra za vas i da vam može poboljšati život. Kako kaže dr. Peifer, mozak se voli poigravati s nama — ali postoje moćni trikovi kojima možete nadmudriti taj instinkt izbjegavanja kako kasnije ne biste žalili što ste odustali od svojih planova. Evo nekoliko strategija koje možete isprobati.

Priznajte svoje osjećaje

Prvi korak: priznajte da je zadatak koji izbjegavate izazovan. Često sami sebi govorimo da smo slabi ili manjkavi jer ne uspijevamo izvršiti nešto što se čini relativno jednostavno. “Možda pomislite: ‘Zašto to ne mogu napraviti, rekla sam da ću to napraviti’”, kaže dr. Peifer.

No negativne emocije poput kažnjavanja i krivnje potiču odgađanje i dodatno smanjuju šanse da ćete nešto doista i napraviti. Primjerice, ako se svaki put kad ne odete u teretanu grizete zbog toga, prestat ćete se uopće pokušavati motivirati. S druge strane, kad se osjećate pozitivno i sposobno u vezi svojih obaveza, prirodno ćete osjećati manje otpora i biti manje skloni odugovlačenju.

Zato normalizirajte borbu — prepoznajte da će zadatak, bilo da se radi o ustajanju s kauča kako biste se našli s prijateljima ili o naručivanju na liječnički pregled koji već dugo odgađate, zahtijevati trud i energiju. Kad zauzmete takav pristup, osjećat ćete se samopouzdanije i manje opterećeno neuspjehom, što smanjuje vjerojatnost da ćete odustati, kaže dr. Peifer.

ne prate društvene norme 5 zdravih stvari koje rade pametni ljudi, a zbog kojih drugi misle da su lijeni

Razlomite zadatak na manje, izvedive zadatke

Ljudi si često postavljaju intenzivne, ambiciozne ciljeve koji su sami po sebi teško ostvarivi, kaže dr. Peifer. Možda ste se učlanili u teretanu i upisali se za treninge za svaku večer u tjednu. Ili ste kupili dovoljno namirnica da pripremite pet večera zaredom.

Nagla promjena iz potpune neaktivnosti u intenzivan tempo obično nije održiva, kaže dr. Peifer, a puno ćete se lakše držati svojih planova ako ciljate na male, ostvarive zadatke. Možda to znači da u teretanu odete samo dva puta tjedno ili kuhate samo tri večeri tjedno, a ostale naručite hranu, pojedete nešto jednostavno ili improvizirate s onim što već imate kod kuće.

Kad dođe trenutak da stvarno krenete, usredotočite se samo na prve male korake — obujte tenisice, izađite iz stana, krenite prema trgovini — umjesto da razmišljate o cijeloj velikoj kuharskoj misiji koja vas čeka, kaže Claudia Giolitti-Wright, osnivačica i klinička direktorica Psychotherapy for Young Women

Ljudi puno lakše dovršavaju realistične zadatke nego općenite, teške ili kompleksne ciljeve, kaže dr. Peifer.

Opet smo kod pozitivnog poticaja: kad se nakon obavljenog zadatka osjećate ponosno i zadovoljno, veća je šansa da ćete ga sljedeći put ponoviti. "Ti mali povremeni poticaji djeluju kao dodatna energija", kaže dr. Peifer.

Usredotočite se na proces, a ne na rezultat

Lako je trening ili neku drugu obavezu svesti na još jednu stavku na popisu koju trebate prekrižiti. No fokusiranje na sve male pozitivne stvari koje ćete dobiti iz samog procesa može biti puno motivirajuće. “Izbjegavanje se često pogoršava kad je cilj usmjeren samo na rezultat”, kaže Giolitti-Wright.

Umjesto da ulazite u aktivnost razmišljajući o tome što trebate napraviti ili kakav će biti ishod, pokušajte biti prisutni i usredotočiti se na ono što ćete dobiti putem. Uzmimo, recimo, običan trening u teretani kao primjer. Ako razmišljate samo o tome da vas čeka 45 minuta napora, naravno da će vam sve djelovati teško i odbojno. Ali kad se usmjerite na ono lijepo u samom procesu — dobru glazbu, osjećaj ritma, par simpatičnih ljudi oko vas, možda i koji trenutak smijeha — puno je manja šansa da ćete odustati.

savjeti za produktivnost 5 stvari koje stručnjaci za produktivnost baš nikada ne rade kako bi započeli dan

Povežite se s nekim tko će vas pogurati kad zapnete

Prijatelj koji vas motivira može napraviti veliku razliku. “Često pokušavamo sve raditi individualno”, kaže dr. Peifer, “ali osjećaj povezanosti i podrške drugih ljudi može biti iznimno koristan.”

Istraživanja pokazuju da suradnja s drugima povećava vjerojatnost da ćete se držati svojih planova. Bilo da planirate vježbati, čitati, kuhati ili nešto sasvim drugo, bit ćete sretniji i motiviraniji ako to radite s nekim. Pošaljite prijatelju poruku i zamolite ga za kratku motivacijsku podršku. Ili ga pozovite na događanje na koje zapravo ne želite ići sami (neugodno vam je ili mislite da će biti naporno). Lakše je obvezati se kad ste u tome zajedno. A ako bude loše kao što ste se bojali, barem ćete imati nekoga s kim ćete podijeliti muku.

Dajte si dopuštenje da nešto odgodite

Naučite prepoznati kad je vrijeme za promjenu plana. Ponekad onaj unutarnji glas koji vam govori da usporite ima pravo. Možda aktivnost jednostavno nije dobra za vas — možda vas jednostavno pilates ne oduševljava jer ste zapravo osoba koja više voli duge šetnje na otvorenom. To je važna informacija.

Također postoji mogućnost da možda trebate usporiti. Ako ste umorni, gladni, bolesni ili vas nešto boli, poslušajte te signale — tijelo vam pokušava nešto reći. Preispitajte svoj cilj i dopustite si da ga prilagodite nečemu što djeluje ostvarivije (kao što smo ranije spomenuli) ili ga prebacite na neki drugi dan. I odmor je dio produktivnosti.

Za kraj, jedan posljednji savjet: ako ipak nešto odgodite, budite nježni prema sebi. Recite si da ste iscrpljeni i da ćete se uskoro resetirati i pokušati ponovno, ili da ne odustajete nego samo usporavate tempo, kaže Giolitti-Wright. “Ako odustanete, učinite to bez samokritike — ne pretvarajte to u napad na sebe."

OVO JE TAJNA USPJEŠNIH LJUDI Želite biti uspješni kao Steve Jobs? Počnite raditi greške!