Na početku su sudionici vjerovali da su novac, uspjeh ili slava ključ sreće, ali kako su godine prolazile i njihovi životi se razvijali, pokazalo se drugačije. Najsretniji, najzdraviji i najdugovječniji ljudi nisu bili najbogatiji ili najpoznatiji, već oni koji su imali kvalitetne međuljudske odnose.

Studija je započela 1938. praćenjem 268 studenata Harvarda, a kasnije je proširena uključivanjem i 456 muškaraca iz siromašnijih četvrti Bostona kako bi se obuhvatile različite društvene i ekonomske skupine. Tijekom desetljeća znanstvenici su pratili njihove brakove, karijere, bolesti, uspjehe i starenje. 

Istraživanje je jasno pokazalo da jake i podržavajuće veze — s partnerima, obitelji, prijateljima i zajednicom — imaju najveći utjecaj na dugoročnu sreću i zdravlje. One pružaju utjehu u teškim trenucima, značenje u svakodnevnom životu i zaštitu od emocionalnog i fizičkog propadanja. 

Generacija Z najnesretnija Najveći pad sreće u povijesti bilježi se među mladima, a starije generacije sretnije nego ikad

Nije važno imati puno poznanika ili pretrpan društveni život, nego dublje, tople i pouzdane veze — znati da će netko biti uz vas kad život postane težak. Prema voditelju studije, dr. Robertu Waldingeru, odnos s drugima ima snažan utjecaj na zdravlje, a briga o tim odnosima je oblik brige o sebi. 

Studija također navodi sedam ključnih područja koja doprinose sreći:

• Podrška u odnosima — kvaliteta važnija od kvantitete.
• Emocionalna otpornost i pozitivan stav prema životu.
• Zdrave navike — aktivan život, uravnotežena prehrana, ograničena konzumacija alkohola i nepušenje.
• Društvena uključenost i angažman zajednice
• Svrhovit rad i zadovoljavajući život tijekom mirovine.
• Podržavajuće okruženje u djetinjstvu.
• Stalna "društvena kondicija" — redovito njegovanje važnih odnosa i refleksija o njima.

Psiha i seks Ovih 5 malih navika mogu vas učiniti sretnijom osobom