Možete li zbog društvenih mreža imati noćne more i kako utječu na vaš san
Nedavna studija povezuje korištenje društvenih mreža s lošom kvalitetom sna i većom učestalošću noćnih mora.
To je posljednja u nizu studija koja povezuje čestu upotrebu društvenih mreža od strane adolescenata sa zabrinjavajućim ishodima vezanim uz mentalno zdravlje — i prva koja se usredotočila na mogući negativan psihološki učinak na kvalitetu snova i povezane poremećaje spavanja. Drugi uznemirujući ishodi koji proizlaze iz upotrebe mrežnih platformi kao što su TikTok, Instagram, X i Facebook uključuju veću učestalost depresije, povećanu usamljenost i izolaciju te veći rizik od internetskog nasilja i samoubojstva, piše National Geographic.
"Kako se društvene mreže sve više isprepliću s našim životima, tako je sve veći njihov utjecaj, što se može negativno odraziti i na naše snove. Otkrili smo da su pojedinci koji provode više vremena na društvenim platformama tijekom svog budnog života skloniji doživljavanju noćnih mora", kaže Reza Shabahang, glavni autor studije i istraživački psiholog na Sveučilištu Flinders u Australiji.
To se događa djelomično zato što sadržaj na mrežama vezan uz maltretiranje, političke borbe, društvene usporedbe i uz uznemirujuće vijesti, dodatno povećava emocionalni stres, što može dovesti do loših snova", kaže Shelby Harris, klinička psihologinja i neuroznanstvenica pri Albert Einsteinu College of Medicine u New Yorku, koja nije bila uključena u istraživanje.
Nalazi su u skladu s drugim istraživanjima o kvaliteti sna vezanim uz platforme društvenih mreža i otkrivaju još jedan način na koji njihova uporaba može negativno utjecati na cjelokupno zdravlje. No, još se uvijek smatra da su noćne more povezane s društvenim mrežama rijetke, a studija ima ograničenja kao što je samo izvješće i presjek, čime se ne dokazuju njegovi nalazi kao uzročnost.
Kako društveni mediji utječu na snove
Novo istraživanje slijedilo je ono što je Shabahangov istraživački tim definirao kao "ljestvicu noćnih mora povezanih s društvenim mrežama", koja je konstruirana na temelju prethodnih klasifikacija noćnih mora, povezane literature i drugih studija koje su istraživale vanjske utjecaje na kvalitetu snova.
Prateći ovu ljestvicu, 595 sudionika istraživanja zabilježilo je učestalost svojih aktivnosti na društvenim mrežama te koliko često i intenzivno doživljavaju noćne more povezane s tehnologijom.
Primjeri često prijavljenih noćnih mora uključivali su sukobe s drugim korisnicima društvenih medija, uznemirujuće vijesti, traganje za lošim vijestima (doomscrolling), nemogućnost pristupa računu na društvenim mrežama te osjećaje bespomoćnosti i gubitka kontrole.
Ove noćne more povezane s društvenim mrežama "povezane su s povećanom tjeskobom, smanjenim duševnim mirom, lošom kvalitetom sna i stresom zbog noćnih mora", kaže Asad Khan, glavni autor slične studije i biostatističar na Fakultetu zdravlja i rehabilitacijske znanosti Sveučilišta Queensland.
I dok ljudi ponekad mogu doživjeti takve nepovoljne posljedice zbog drugih vanjskih čimbenika, "novost ove studije je da su te teme u specifičnom kontekstu društvenih medija", kaže Pamela Rutledge, direktorica Centra za istraživanje medijske psihologije u Kaliforniji, koja nije bio uključena u istraživanje.
Ona objašnjava da je studija djelomično djelotvorna jer se temelji na istraživački podržanoj "hipotezi o kontinuitetu sanjanja", modelu sanjanja koji pretpostavlja da se ono što doživimo tijekom dana pojavljuje u našim snovima.
U skladu s ovim modelom, "ljudi koji se više usredotočuju na društvene medije na osobito tjeskoban ili negativan način su oni za koje se očekuje da imaju više noćnih mora povezanih s društvenim mrežama", kaže Deirdre Leigh Barrett, istraživačica snova i spavanja na Medicinskoj školi Harvarda i bivša predsjednica Međunarodne udruge za proučavanje snova.
Ova tvrdnja je ključna jer način na koji ljudi koriste te platforme vjerojatno izravno utječe na kvalitetu snova. Na primjer, Shabahang primjećuje da ljudi koji koriste društvene medije prvenstveno za povezivanje s obitelji i prijateljima imaju manju vjerojatnost da će doživjeti negativne snove od ljudi koji ih koriste kompulzivno za sudjelovanje u spornim raspravama na internetu ili za praćenje objava koje redovito ističu uznemirujuće vijesti.
Bez obzira na nečije namjere, uznemirujuće informacije ili negativne interakcije obično se događaju na društvenim platformama budući da su njihovi algoritmi “posebno dizajnirani da fiziološki i psihološki pobude emocije i dovode do ovisnosti o medijima, tjerajući mozak i tijelo da žele još više informacija s društvenih mreža”, kaže Maida Lynn Chen, liječnica za medicinu spavanja i ravnateljica Pedijatrijskog centra za poremećaje spavanja u dječjoj bolnici Seattle u Washingtonu.
Kako društvene mreže utječu na kvalitetu spavanja
Osim neugodnih i uznemirujućih snova, ova studija i druga srodna istraživanja pokazuju da su lošija kvaliteta sna i poremećaji spavanja općenito češći među ljudima koji pretjerano koriste aplikacije društvenih medija.
"Veliki broj istraživanja podupire povezanost između vremena gledanja medija na ekranu i lošijeg zdravlja spavanja kod maloljetnika, a možda i kod odraslih", kaže Anthony Levasseur, istraživač spavanja u Centru za napredna istraživanja medicine spavanja u Montrealu, Kanada.
Doista, Khanova studija iz 2024. u kojoj je bilo uključeno više od 200 000 korisnika društvenih medija pokazuje da navike i ponašanja na društvenim mrežama koja ometaju poslovne i školske obveze te negativno utječu na međuljudske odnose mogu uzrokovati dovoljno stresa da povećaju izglede da ćete loše spavati.
Druga studija pokazuje da kada tinejdžeri saznaju za propuštene prilike ili događaje na društvenim platformama, osjećaju strah od propuštanja (FOMO) dovoljno intenzivan da zbog toga mogu nedovoljno spavati.
"Svako društveno ili emocionalno iskustvo može dovesti do ponovne traume, što može utjecati i na vašu sposobnost da zaspite ili na trajanje vašeg spavanja", kaže Lauren Hale, koautorica nedavne srodne studije i direktorica diplomskog programa Population Health and Program istraživanja kliničkih ishoda na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku.
Ona kaže da društvene mreže mogu utjecati na san i na praktičnije načine, "push" obavijesti, zvukovi i vibracije ili druga upozorenja mogu prekinuti ili spriječiti san. Još jednostavnije, "ako su vam oči otvorene dok radite nešto drugo, znači da ne spavate", kaže Chen. Također kaže da vrlo zanimljiv sadržaj s brzim slikama rezultira budnijim mozgom "koji nije pripremljen za san".
Drugi problem koji se veže uz loš san je "poremećen cirkadijalni ritam zbog plave svjetlosti koju emitira vaš elektronički uređaj", objašnjava Ben Carter, profesor medicinske statistike na King's College London u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovo svjetlo stimulira ganglijske stanice retine osjetljive na plavu svjetlost, koje su fotoreceptori u oku koji komuniciraju sa žlijezdom odgovornom za proizvodnju melatonina, objašnjava Levasseur. "Ovo na kraju potiskuje proizvodnju melatonina , hormona koji potiče pospanost", objašnjava.
Iako istraživanja pokazuju da su neki ljudi osjetljiviji na stimulaciju plavim svjetlom od drugih, pokazalo se da pogođene razine melatonina povećavaju budnost prije spavanja, zbog čega ćete možda teže zaspati ili nećete moći dugo spavati.
Zašto je san važan
Najnoviji podaci pokazuju da 20 posto ljudi spava manje od pet sati svake noći, a više od 50 posto spava samo šest do sedam sati. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju između sedam do osam sati "kvalitetnog sna" svake noći kako bi se izbjegli problemi povezani s nedostatkom sna.
Trajni nedostatak sna povezan je s smanjenim imunološkim zdravljem, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i Alzheimerove bolesti, oštećenom kognitivnom funkcijom, smanjenim metaboličkim zdravljem i višim stopama pretilosti i povezanim zdravstvenim rizicima kao što je dijabetes. “Kronično loše spavanje također može biti povezano s depresijom i tjeskobom”, dodaje Carter.
Kako bi spriječili deprivaciju sna povezanu s korištenjem društvenih medija, Hale kaže da je važno da roditelji provjere vlastite navike na društvenim mrežama i korištenje ekrana prije spavanja te da uspostave granice vezane uz tehnologiju dok razgovaraju sa svojom djecom o zdravim rutinama spavanja i ponašanja.
Znanstvenici naglašavaju – izbjegavajte vrlo zanimljiv ili uznemirujući sadržaj preblizu vremena za spavanje i punite pametne telefone na udaljenoj lokaciji preko noći, tako da ih ne nosite sa sobom u krevet.