Istraživači su uzeli u obzir i podatke iz prethodnog istraživanja obavljenog u SAD-u: "National Survey of Work Stress and Health" i kojem su u telefonskom intervju ispitana 1, 592 zaposlenika. Sudionici su bili pitani koliko su često lažirali osmijeh, koliko često su pili nakon posla, jesu li imali osjećaj da kontroliraju situaciju na poslu i koliko su bili impulzivni.

Rezultati su pokazali da su zaposlenici često iskazivali lažne pozitivne emocije i odupirali se onim koje su im dolazile prirodno (poput okretanja očima), dosta ispitanika je otkrilo da su im te lažne emocije bile tako naporne da su ih dovelo do prekomjernog ispijanja alkohola.

Tjeskoba i ljutnja Može li se anksioznost manifestirati i u obliku ljutnje?

Alicia Grandey, profesorica psihologije u Penn Stateu, govorila je o rezultatima studije i savjetovala kako bi poslodavci mogli razmotriti politiku koja potiče "služenje s osmijehom", objasnila je: "Pokazivanje lažnih emocija kao i potiskivanje iskrenih zbog prirode posla koji zaposlenici obavljaju za njih je vrlo stresno, a posljedica je opijanje.

Što više moraju kontrolirati svoje emocije na poslu to manje kontroliraju svoje ponašanje prilikom pijenja alkohola nakon posla. Iako na prvu osmijeh kao dio posla zvuči kao nešto pozitivno, ako se to mora raditi tijekom cijelog radnog vremena postaje naporno. Poslodavci bi zaposlenicima morali dati više autonomije ili izbora dok su na poslu."

Istraživanje je pokazalo da je poveznica između lažnog smješkanja i prekomjernog pijenja posebno zapažena kod impulzivnih osoba koje inače teže kontroliraju svoje emocije te onim zaposlenicima koji imaju jednokratne susrete s klijentima. Također je ta tendencija zapažena kod mlađih zaposlenika. Grandey je rekla da nema ništa loše u opuštanju uz čašu vina nakon napornog radnog dana kada osoba zna stati nakon jednog pića.

Ispovijest čitateljice: Kako su me izopćili iz društva zbog anksioznosti