Bili ste na godišnjem, a i dalje ste iscrpljeni? Psihologinja otkriva gdje griješimo

Anna Tarazevich/Pexels
Dugo očekivani godišnji odmor je završio. Dva do tri tjedna na koje ste čekali ko ozeblo sunce prebrzo je prošlo. Vraćate se u svakodnevicu i shvaćate da se osjećate jednako iscrpljeni kao i prije odlaska na dugo očekivani odmor.
Vidi originalni članak

“Što je krenulo krivo, a bilo je tako lijepo!?”. “Zašto se nisam odmorila sad kad sam imala priliku?” - možda predbacujete sebi. “Zašto se ne mogu jednostavno opustiti i uživati kao drugi” - javlja se nemilosrdan unutarnji kritičar. Problem vjerojatno nije u mjestu gdje ste bili, a ni u društvu, a ni u okolnostima. Već je u načinu na koji funkcionirate.

Kad nosimo posao na godišnji

Otišli ste na odmor, ali jeste li sigurni da osim potrebnog kofera, niste sa sobom ponijeli i svoj posao, firmu, obaveze? To što ste fizički doputovali na lokaciju Y, a svojim duhom i energijom ste još uvijek na lokaciji X (gdje imate rokove, obveze, proračune, projekte, tablice, narudžbe, zaposlenike, klijente itd.) ne znači da ste istinski doputovali na godišnji odmor.

Istina, možda ležite na plaži, ali u mislima ste negdje drugdje. Krojite rasporede, slažete prioritete, koncipirate nove projekte kojima ćete se posvetiti kad se vratite s godišnjeg. Odmoreni i puni elana! Prepuna Vam je glava ideja, ne možete zaspati. Ne možete zaustaviti misli, a htjeli biste.

Zašto ne možete zaustaviti misli, reći ne ili pustiti kontrolu?

Ne možete samo tako zaustaviti misli, reći ne i pustiti kontrolu jer vjerojatno i inače tako funkcionirate bili toga svjesni ili ne. Može biti da u svakodnevnom životu to i ne primjećujete jer ste na to navikli.

I možda upravo kad se odmaknete i odete na godišnji odmor - mjesto gdje očekujete da se odmorite, opustite, regenerirate, upravo primijetite koliko ste daleko od toga.

Vaš simpatički živčani sustav (“borba ili bijeg”) nije dobio poruku da ste na godišnjem! On i dalje radi na “visokim okretajima” pod kroničnim stresom kao i u svakodnevici. Kad kažemo “pod stresom” ustvari riječ je o tome da je simpatički živčani sustav cijelo vrijeme u stanju aktivacije, spreman za “borbu ili bijeg” kao da Vas progoni tigar. A tigra ustvari nema. Ali Vaše tijelo/mozak radi kao da je tigar pred Vama. Percipira “opasnost” tamo gdje je nema i Vi ste u stanju kronične tjelesne i psihičke napetosti.

Zašto ne možete stati?

Zvučat će suludo, ali je istinito. Ne možete stati jer Vas tako živčani sustav štiti od nečeg, što možda svjesno ili podsvjesno, percipirate kao još teže za vas. Štiti Vas od onoga što biste mogli osjetiti ako stanete.

sindrom izgaranja 4 vrste burnouta i savjeti kako se s njima nositi

Jer, ako biste stali.….

  • možda biste shvatili da preživljavate, a ne istinski živite i da Vam nedostaje radosti i zadovoljstva…
  • možda biste shvatili da je dragocjeno vrijeme prošlo zauvijek, a niste ostvarili svoja najdublja maštanja i želje…
  • možda biste shvatili da je vaš odnos s partnerom davno završio, da ste prazni i pusti, mada ste još uvijek skupa….
  • možda biste shvatili da nije problem u “njima”, već u tome što se bojite pustiti kontrolu od straha da ćete pogriješiti…
  • možda biste osjetili grižnju savjesti i osjećaj krivnje jer “niste produktivni”, “gubite dragocjeno vrijeme”, “ne možete samo tako ležati...

Zašto se ne možete odmoriti ni na godišnjem?

Često je godišnji odmor bijeg od različitih vanjskih stresora - grada, gužve, buke, različitih obaveza. I ponekad je promjena sredine, posebno ako boravimo u prirodu, dovoljna da osjetimo razliku. Međutim, često nije dovoljno isključiti vanjske stresore, već treba znati isključiti one unutarnje.

Ako ste kronično pod stresom, stres nosite sa sobom, ma gdje pošli

Potrebno je “prebaciti u manju brzinu”. Da biste se počeli odmarati treba omogućiti tijelu da do toga dođe. Minimizirati količinu svega što ide pod kategoriju “moram”, usporiti tempo, smanjiti izloženost stimulansima (buka, svjetlost, gužva, korištenje mobitela,..), dopustiti si ponekad ne raditi ništa, dozvoliti si na spontanost, zabavu i zadovoljstvo. I tijelo se polagano počinje opuštati…

Regeneracija, tome težite. To je proces puno dublji od odmora. Kad se simpatički živčani sustav smiruje jer je “opasnost” (ono što vam stvara stres) prošla i prepušta glavnu ulogu parasimpatičkom živčanom sustavu zaduženom za odmor, regeneraciju, probavu, tijelo se vraća u ravnotežu. Istinska regeneracija počinje kad se osjećate sigurno u svom tijelu.

Kako tijelu pomoći da se stvarno odmori

Trebamo se naučiti osluškivati to što nam govori. A da bismo to mogli trebamo usporiti. Iz perspektive tjelesne psihoterapije, odmor nije fizička neaktivnost, već iskustvo u kojem tijelo dobiva poruku da više ne mora biti na oprezu. To uključuje ritam bez stalne žurbe, trenutke u kojima možete biti prisutni bez potrebe da nešto postižete, izražavanje emocija umjesto da ih potiskujete, zdrave granice, ispunjavajuće odnose, dovoljno sna, kontakt s prirodom i njezinim ritmovima, aktivnosti koje vam donose zadovoljstvo i ispunjavaju vas radošću….

Kako spriječiti da se s godišnjeg vraćate jednako iscrpljeni?

  • Posao, firmu i obaveze ostavite kući. Sve će preživjeti bez vas.
  • Ne pravite si raspored godišnjeg odmora. Dozvolite si ležernost.
  • Prva dva dana dajte si mira. Nagomilani stres polako se stišava i možete osjetiti dodatni umor.
  • Dajte tijelu priliku da uspori. Hodajte bosi, ležite na stijeni, travi, zemlji. To će Vas uzemljiti što je dobro za Vaš oporavak od stresa i za Vaše fizičko i mentalno zdravlje.
  • Plivajte uživajući u milovanju vode. Osim što opušta, prirodno će Vas potaknuti na dublje disanje, a ono na opuštanje.
  • Smijte se. Smijeh potiče opuštanje.
  • Povežite se sa sobom i tijelom kroz lagano istezanje, jogu ili neku drugu praksu. Potaknuti će zgusnutu energiju u mišićima i osloboditi napetost iz tijela.
  • Ako možete preporuka je minimalno dva tjedna godišnjeg odmora u komadu. Tijelu treba vremena da uhvati drugi ritam.
  • Tijekom godine vodite računa da si regularno omogućite vrijeme za odmor i regeneraciju kako biste spriječili sagorijevanje (burnout ili sindrom izgaranja) koje utječe na Vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Ako nakon kvalitetnog odmora i dalje osjećate iscrpljenost napravite medicinske pretrage. Ako sumnjate da je uzrok kronični stres, anksioznost, ruminacije ili nesanica potražite pomoć psihoterapeuta. Dobra vijest je da Vaš živčani sustav nije osuđen funkcionirati u stanju stalne pripravnosti. Možete se naučiti da je sigurno biti u tijelu, usporiti, postavljati granice, osjećati sve emocije i zadovoljstvo bez osjećaja krivnje.

Kroz tjelesnu psihoterapiju ne samo da ćete otkriti razloge iza neugodnih simptoma i oporaviti se od kroničnog stresa već ćete kroz psihosomatske prakse naučiti kako se bolje nositi sa stresom i izazovima života. Bioenergetska analiza Vam u tome može pomoći.

Tekst je napisala Željka Bodul Kięczkowska, mag. psych., certificirana psihoterapeutkinja bioenergetske analize, psihologinja, seksologinja. Više info na: zeljkabodul.com

Ako se ovako osjećate Doživjeli ste 'burnout' na poslu? Posljedice mogu biti ozbiljne

Posjeti missZDRAVA.hr