Često se smatra da su u mlađoj dobi, između 40 i 50 godina, muškarci u većem riziku od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti, zbog vjerovanja da žene u reproduktivnoj dobi štite hormoni. No, žene su na kraju barem podjednako ugrožene kao i muškarci i u konačnici puno više žena umire od KVB bolesti nego muškaraca. Tako se smrtnost od KVB u svijetu kod muškaraca kreće oko 33 posto, a kod žena oko 41,5 posto, dok je u Hrvatskoj taj omjer 2023. godine bio 36 prema 43 posto, kaže akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Jedan od uzroka može biti činjenica da žene danas rade i dokazuju se u karijeri, ali se one ponajviše brinu i za kućanstvo i za obitelj, pa im možda nedostaje vremena i snage da se koncentriraju na svoje vlastito zdravlje i prevenciju bolesti. No, za takve epidemiološke trendove postoje i neka druga objašnjenja. To je, prije svega, podatak da su simptomi bolesti srca kod žena nešto drugačiji i manje tipični nego u muškaraca, pa se teže prepoznaju. Tako u praksi ne tako rijetko susrećemo žene koje su imale nespecifične simptome srčanog udara i dolaze nam u bolnicu kad već nastupi akutni srčani udar. Katkad dođu i prekasno, pa i liječenje kasni, a onda su i posljedice udara veće. Treći je razlog to što  još uvijek vlada uvjerenje da su žene zaštićenije od KVB, pogotovo od aterosklerotskih komplikacija nego muškarci zato što ih za vrijeme regenerativne dobi štite ženski spolni hormoni.

To je donekle točno, no žene u konačnici obolijevaju od KVB podjednako, pa čak i više od muškaraca, ali s malim odmakom – od desetak godina. Naime, nakon nastupa menopauze žene više nipošto nisu zaštićene i tada češće obolijevaju i umiru od bolesti srca i krvnih žila, upozorava akademik Miličić. O tome ih, dodaje svakako treba educirati, kako bi još u mlađoj dobi, dok još rade i brinu za obitelj, ipak mislile i na sebe: "Na taj način ne spašavaju samo sebe, već i svoju obitelj jer je invaliditet ili gubitak majke veliki hendikep za svaku obitelj", podsjeća sugovornik.

Na ove činjenice ukazao je i projekt 'Ranog probira kardiovaskularnih bolesti kod žena 45+ grada Zagreba', koji je 2021. godine provodio Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju 'Srčana'. Obuhvaćeno je tisuću žena u dobi 45+ i pokazalo se da je među njima oko 10 posto žena koje dotad nisu bile registrirani srčani bolesnici, ali imaju problema s tlakom, kolesterolom i šećerom.

Polovica tih žena zahvaljujući toj kontroli dobila je stent, što znači da je kontrola žena za koje se dotad mislilo da nemaju nikakvih problema sa srcem i krvnim žilama pokazala da se radi o ozbiljnim srčanim bolesnicama kojima je treba i ozbiljno liječenje. To možda najbolje govori o tome koliko je važno poticati žene na redovitu kontrolu zdravlja, jer faza u kojoj se pacijentu postavlja stent predstavlja doslovno spašavanje života, naglašava akademik Miličić.  

Savršeno vrijeme za prestanak pušenja

"To bi žene trebalo potaknuti i da se pridržavaju zdravog načina života. Primjerice da ne puše", dodaje. Nime, neka istraživanja ukazuju na to da žene pušači imaju čak 25 posto veći rizik od srčanih bolesti nego muškarci koji uživaju u duhanu. U povećanom riziku su i žene koje su pasivni pušači, posebno ako su svakodnevno izložene duhanskom dimu. Procjene kažu da se rizik od srčanog udara koji nije fatalan (dakle, bez smrtnog ishoda) povećava za 5,6 posto za svaku popušenu cigaretu, čak i kod onih koji popuše samo jedne do dvije cigarete na dan. Istodobno, oko godinu dana nakon prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca je otprilike upola manji od rizika kod pušača, a nakon 15 godina izjednačava se sa rizikom koji postoji kod pušača.

"Pušenje je posebno izražen rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti kod žena koje koriste kontraceptive, pa se ženama koje se čuvaju od trudnoće svakako savjetuje da ga izbjegavaju", ističe još jedan razlog za nepušenje kardiolog dr. Nikša Drinković, iz Poliklinike Drinković.

Zakažite prvi trening

"Informacije na koje ukazujemo trebale bi biti poticaj ženama da se redovito kreću i da se zdravo hrane. Održavanje tjelesne forme vodi do manje masnog tkiva, manje pretilosti i više mišića, a sve to vodi do nižeg krvnog tlaka, bolje regulacije šećera i sveukupno boljeg metaboličkog zdravlja, što značajno utječe na kardiovaskularne rizik", ističe prof. dr. sc. Drinković.

Kad smo kod vježbanja, treba istaknuti i jednu zanimljivost: Kojom god vrstom aktivnosti se bavili, učinkovitija je zaštita za srce i krvne žile ako vježbate u grupi, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Osteophathic Association.

Promjene u kuhinji su nužne

"Jako je važno da žene osvijeste i to da je debljina vrlo veliki, dosad nedovoljno naglašavan uzrok kardiovaskularnih rizika. Ali, najgore što možete napraviti za sebe je utjecati se povremenim dijetama, tijekom kojih ćete skinuti nekoliko kilograma, a onda ih vratiti kad dijeta prestane, jer i to utječe na povećanje rizika od KVB. Debljina je bolest, ima svoju šifru u katalogu bolesti i ako primijetimo da se ne možemo nositi s njom samo uz promjene navika, treba potražiti pomoći liječnika, koji danas za rješavanje tog problema mogu prepisati i lijekove", kaže akademik Miličić.    

Dogovorite druženje s najdražima

"Također, ma koliko vam se činilo da nemate vremena za prijatelje, nitko još nije smislio bolji lijek za svakodnevni stres od druženja s dragim ljudima, uz puno smijeha, međusobnog razumijevanja i potpore. Zato nastojte održavati kontakte s ljudima koje volite i čije vas društvo veseli. Dobar način za to je dogovor da se nađete u kafiću na kavi u isto vrijeme svakog mjeseca, kako biste to mogli planirati u rasporedu, ili da dogovorite neke zajedničke aktivnosti: Upišite se na plesni tečaj, tečaj pletenja, školu jezika, bilo što gdje ćete se zabaviti i naučiti nešto novo", ističe, pak, još jedan savjet, prof. dr. Drinković.   

Nema kompromisa kod spavanja

Žene svakako trebaju voditi računa i o tome da ne zanemaruju potrebu za kvalitetnim snom, barem sedam do osam sati noću te o tome da bi barem dva do tri puta tjedno trebale ukrasti malo vremena za opuštanje uz stvari koje vole, kako bi se lakše nosile sa stresom. A ako stvari ponekad počnu izmicati kontroli, ne bi se smjele bojati ni potražiti stručnu pomoć, ističu sugovornici.

Proizvodi Omegol linije prate najnovije nutricionističke trendove te su namijenjeni svima koji izrazitu pažnju pridaju vlastitoj prehrani i aktivnom načinu života. Bogati su omega-3 masnom kiselinom, alfa-linolenskom kiselinom (ALA) koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi i sadrže vitamin E koji doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Cijela Omegol linija nosi europsku oznaku V lable, što znači da je pogodan i za vegane.

Kremast i lagano maziv, Omegol B1 namaz je sa smanjenim udjelom masti, a obogaćen je ALA omega-3 masnom kiselinom i sadrži vitamin E te vitamin B1 koji doprinosi normalnoj funkciji srca. Idealan je za namaz ili dio sendviča.

Omegol ulje sastoji se od repičinog, suncokretovog i ulja kukuruznih klica te je bogato omega-3 masnom kiselinom (ALA). Prirodan je izvor vitamina E. Blagog je okusa i pogodno za pripremu raznovrsnih jela, uključujući i hladna jela, kao i za pečenje i kuhanje hrane.

Omegol linija namijenjena je svima, a posebno onima koji vode računa o namirnicama koje koriste u svakodnevnim obrocima. Omegol liniju preporučuje se koristiti uz raznovrsnu prehranu.