Način prehrane i kuhanja zimi u mnogočemu slijedi jesenje navike, naglašavajući namirnice i načine kuhanja koji će nas zagrijati.

Na jelovniku je bundeva, različito korjenasto povrće, kupus, brokoli i slično. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe i rotkve, te ponekad krumpir, odlični su u juhama i varivima, ali i u složencima i zapečenim jelima.

Mahunarke i žitarice čine važan dio zimske prehrane i neophodan izvor bjelančevina. Žitarice treba dnevno izmjenjivati s malim naglaskom na češće korištenje heljde i zobi, žitarica koje najviše griju organizam.

Pravo vrijeme za suho voće i džemove

Što se tiče voća, zimi nemamo poseban izbor, osim naravno južnog voća, koje je bolje ne jesti ili jesti u malim količinama. Naime, južno voće, s obzirom na to da dolazi iz tropskih krajeva, hladi organizam, što nam tijekom zime zaista nije potrebno. Naša tradicija se zimi uglavnom bazira na suhom voću te različitim džemovima i pekmezima koji su najbolji ako su pripremljeni bez šećera.

Posebno preporučujem suho voće koje osim svoje zamamne slatkoće ima vrlo značajne količine minerala poput željeza i kalcija.

Priprema hrane

Što se tiče pripreme hrane, dobro je da veći dio onoga što jedemo bude kuhano, jer na taj način grijemo organizam pa se preporučuju sljedeći načini pripreme hrane zimi:

1. Pečenje u pećnici – važno je shvatiti da se pri pečenju namirnica omekšava od suhe topline, što znači da se sadržaj vlage u namirnicama smanjuje pa treba posebnu pozornost obratiti na to da jelo ne bude presuho. Za pečenje bilo kojeg jela potrebno je pećnicu prvo zagrijati, a potom jelo staviti unutra.
2. Pirjanje korjenastog povrća, samog ili u kombinaciji sa žitaricama, na sezamovom ili suncokretovom ulju, vrlo je čest način pripreme namirnica zimi. Pri pirjanju treba što više pustiti povrće da se pirja u vlastitom soku i dodavati samo malo vode. Tako će povrće biti hranjivije, a i ukusnije.
3. Kuhanje pod tlakom odnosi se prije svega na žitarice i mahunarke kojima omogućava da se brže skuhaju i omekšaju. Preporučuje se posebno onima kojima treba jača prehrana koja će ih koncentrirati i fokusirati te dati više kontrahirajuću energiju.

Vitamin C iz kiselog kupusa i zelenog lisnatog povrća

Mnogi se pitaju kako s ovakvim načinom kuhanja i bez svježih citrusa osigurati dovoljnu količinu vitamina C. Potrebne količine vitamina C mogu se osigurati iz lišća i korijena peršina, kiselog kupusa te zelenog lisnatog povrća koje nam stiže iz Dalmacije.

Vitamin C se puno lakše iskorištava iz ovih namirnica nego li iz citrusa, čiji sok i koricu također možemo koristiti u pripravljanju različitih preljeva za korjenasto i zeleno lisnato povrće. Zadnja istraživanja su pokazala da je vitamin C termostabilan (80 posto) do 8 minuta kuhanja pa to treba imati na umu kod pripremanja hrane.

Heljda s povrćem

Heljda je izvrsna žitarica za zimu jer grije organizam i daje energiju.

Sastojci:

• 2 šalice heljde
• 2 prstohvata soli
• 1,5 šalica celera, narezanog na manje kocke
• 1,5 šalica luka, narezanog na kocke
• 4 šalice vode
• 2 žličice tamarija
• 1 žličica rižinog octa
• 2 žličice soka đumbira
• 2 žlice tahinija (maslac od sezama)

Priprema:

1. Heljdu stavi u vodu i ostavi da zakuha. Zatim posoli i 10 minuta poklopljeno kuhaj na laganoj vatri.
2. Dodaj luk i celer pa kuhaj još 10 minuta.
3. Pomiješaj tamari, ocat, đumbir i tahini pa umiješaj u heljdu i ostavi na laganoj vatri još 2-3 minute.

Čaj od lotosovog korijena

Lotosov korijen poznat je po blagotvornom djelovanju na dišni sustav – pomaže razgraditi i izbaciti višak sluzi iz dišnih organa. Koristi se u slučajevima prehlade, kašlja, tegoba sa sinusima (začepljenja, upale) te kod tegoba s plućima (bronhitis, astma, hripavac).

Zakuhaj 10 g sušenog lotosovog korijena u 1 šalici vode 12 – 15 minuta. Dodaj 2 – 3 kapi đumbirovog soka (ili 1 g praha od đumbira) i prstohvat morske soli ili tamarija.

Tople zimske juhe

Logičan zaključak je da zimi trebamo manje količine tekućine. No, uvjeti centralnog grijanja i prekomjernog zagrijavanja prostorija u kojima boravimo vrlo često prekomjerno isušuju naš organizam pa je stoga jako važno posebnu pozornost posvetiti kvaliteti tekućine koju koristimo zimi.

Najvažnija tekućina zimi dolazi nam iz juha ili, bolje rečeno, najvažnija tekućina zimi jest juha. Stoga, evo nekoliko naputaka kako napraviti ukusnu zimsku juhu:

1. Prije kuhanja, pirjaj povrće za juhu u tamnom sezamovom ulju.
2. Umjesto vode, dodaj temeljac spravljen od kore povrća.
3. Zobene pahuljice daju poseban izgled i gustoću zimskim juhama.
4. Koristi začinske trave za začinjavanje (npr. bosiljak).
5. Miso, pasta od soje i žitarica, zimi zaista može učiniti čuda u zaštiti od viroza, bržem oporavku, otklanjanju umora i slično.

Kuhinja je najtoplije mjesto tijekom zime i ta toplina privlači na kreiranje ukusnih jela, ali i tvog zdravlja.

Korjenasto povrće zimi čuva zdravlje

Skrenula bih pažnju na četiri vrste korjenastog povrća koje zaista može pomoći u očuvanju zdravlja zimi:

1. Češnjak pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratornog trakta. Također djeluje protuupalno, te u oslobađanju od bakterija, gljivica i parazita koji ponekad napadaju naš organizam. Iako postoje pravi obožavatelji češnjaka, treba imati na umu da previše nije dobro pa ga treba koristiti u malim količinama i lagano pirjanog jer sirov može iritirati želudac. Pirjan ili kuhan, još uvijek sadržava sve svoje kvalitete i daje jelu poseban okus.
2. Đumbir, svjež ili sušen, daje jelu ljutkast okus, pomaže cirkulaciji i grije organizam, a odličan okus daje juhama, varivima i jelima od mahunarki. Pomaže kod mučnina, plinova u crijevima i prehlade.
3. Kuzu je planinski korijen s istoka koji je najpoznatiji po tome što neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i zaista može zamijeniti sveprisutni aspirin u prvoj pomoći. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade. Može se nabaviti sušen u trgovinama prirodne hrane. Treba ga raznutiti u malo hladne vode i dodavati u juhe, variva, deserte, koji će se zgusnuti, pa se često koristi i u tu svrhu.
4. Korijen lotosa, koji se kod nas može naći suh ili u prahu, odličan je za probleme respiratornog trakta.

Ukoliko želiš naučiti više o prirodnoj kuhinji, uključi se u neki od programa u Makronovi ili se informiraj na www.makronova.com.