Voda je važna za pravilan rad organizma

Voda je ključan čimbenik ljudskog postojanja. Veliki dio zemljine površine pokriven je vodom, a čak do 60 posto ljudskog tijela čini voda. Funkcije koje voda ima u organizmu same za sebe naglašavaju važnost adekvatne hidracije.

Voda djeluje kao otapalo, pomaže pravilnu probavu hrane, transport nutrijenata i kisika prema svim stanicama organizma, podmazuje te održava elastičnost organa i tkiva, odnosi otpadne tvari izvan organizma te regulira tjelesnu temperaturu. U vodenom okruženju odvijaju se i životno važne metaboličke aktivnosti, primjerice proizvodnja energije i izgradnja tkiva.

Voda igra važnu ulogu u svim tjelesnim funkcijama i nalazi se u svakoj živoj stanici, stoga nije čudno da dehidracija predstavlja opasnost za ljudsko tijelo.
Često se dehidracija objašnjava kao gubitak određenog postotka tjelesne mase.

Dehidracija i razvoj bolesti

Znanstvenici definiraju dehidraciju kao gubitak tekućine veći od samo jedan posto tjelesne mase, no važno je naglasiti da se dehidracijom, osim vode gube i neke tjelesne soli, primjerice, kalijeve i natrijeve. Dehidracija može postati pogubna kada je 9 do 12 posto tjelesne mase izgubljeno putem vode.

Nekada je interes s obzirom na metabolizam vode uglavnom bio usmjeren na posljedice teške dehidracije i trovanja vodom, međutim, sve je više pokazatelja da blaga dehidracija ima ulogu u razvoju različitih bolesti.

Znanstveno je dokazano da adekvatna hidracija može imati povoljan učinak na prevenciju kamenaca u urinarnom traktu, konstipaciju, astmu uzrokovanu tjelesnom aktivnosti, dehidraciju u dojenčadi, hiperglikemiju kod dijabetičke ketoacidoze, infekcije urinarnog trakta, hipertenziju, koronarnu bolest srca, tromboemboliju vena, moždani udar te poremećaje dišnog sustava.

Koliko ti je vode potrebno?

Tjelesne potrebe za vodom ovise o nekoliko čimbenika: temperaturi, stupnju aktivnosti, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. Porastom temperature okoliša tijelo gubi vodu u svrhu održanja tjelesne temperature, te je tada potreban povišen unos vode.

Fizički rad ili snažna tjelesna aktivnost povećavaju tjelesne potrebe za vodom. Svaki proces bolesti utječe na normalnu funkciju tijela, te pogađa tjelesne potrebe za vodom. Primjerice, gastroinestinalni problemi poput dugotrajnih proljeva uzrokuju gubitak velike količine vode. U tim slučajevima nadoknađivanje izgubljene vode je od velike važnosti u prevenciji dehidracije.

Dob također igra važnu ulogu u određivanju tjelesnih potreba za vodom. Primjerice, dojenče treba 1500 ml vode dnevno, dok bi odraslih ljudi unos vode trebao biti između 2 i 3 litre dnevno. Općenita je preporuka da bi odrasle osobe trebale piti osam čaša vode dnevno. Drugi pristup izračunavanju dnevno potrebne količine vode je prema unosu kalorija, a pravilo kaže da je za svakih unesenih 1000 kcal potrebno oko 1000 ml vode.

Izvorska voda

Osnovna podjela dijeli vodu na izvorske, mineralne, stolne i aromatizirane, iako su aromatizirane vode zapravo bezalkoholni napitci.

Izvorska voda dobiva se iz podzemnih ležišta zaštićenih od svih vrsta onečišćenja. Ova voda sadrži nižu razinu minerala od mineralne vode. Ova vrsta vode preporučuje se od dojenaštva do starije dobi.

Prirodna izvorska voda ima povoljan sastav ako ima primjerene omjere minerala, osobito kalcija i magnezija. Naime, prema znanstvenim spoznajama, optimalan omjer kalcija i magnezija iznosi 2:1, jer je u tom odnosu njihova iskoristivost u organizmu najbolja.

Također, važna je i kiselost izvorske vode. Kiselost ili pH vrijednost vode koju unosimo u organizam trebala bi biti što bliža pH vrijednosti naše krvi (7,4). Vrijednost pH označava kiselost odnosno lužnatost medija, a u ljudskom tijelu je održanje acidobazne ravnoteže jedan od osnovnih mehanizama u oslobađanju od otrova i zaštiti od bolesti.

Izvorska voda odlično je sredstvo za rehidraciju, kvalitetna je i sigurna od različitih onećišćenja, i to je čini idealnom za nadoknadu tjelesne tekućine izgubljene tijekom vrućih ljetnih dana. Ako proizvođač jamči da je izvorska voda sterilna, odnosno da se puni na izvoru u sterilnim uvjetima, takva se voda može upotrebljavati i za prehranu dojenčadi, odnosno pripremu mliječnih pripravaka za dojančad.

Blagotvoran učinak na ljepotu kože

Pojedine izvorske vode danas se sve češće razmatraju kao učinkoviti anti-ageing pripravci, sredstva koje pomažu pri detoksikaciji i održavanju lijepe i zdrave kože. Doista, izvorska voda ima blagotvorne učinke na ljepotu i zdravlje kože, bilo da se primjenjuje izvana, bilo iznutra. Primjena vode u kozmetičke svrhe datira još u antičko doba, a danas su dostupne cijele linije kozmetičkih proizvoda temeljene na termalnim vodama.

Minerali koje sadrži izvorska voda hrane dubinske i površinske slojeve kože i bitni su za normalan metabolizam proteina kože. U tom se smislu posebno ističe silicij, oligoelement važan za zdravu i lijepu kožu.

Silicij igra važnu ulogu u sintezi najvažnijeg strukturnog proteina kože – kolagena te u izgradnji kosti. Sastavni je dio makromolekula koje izgrađuju vezivno tkivo: elastina, kolagena, proteoglikana i glikoproteina. Ujedno je uključen u složene reakcije obnove kolagena i elastina što se danas tumači kao snažni "anti aging" učinak na kožu i smanjenje bora. Osim za ljepotu i zdravlje kože, silicij je važan i za nokte, zube, kosu i oči.

Stolna voda

Stolna voda mehanički je i kemijski pročišćena voda koja se dobiva iz podzemnih i površinskih akumulacija vode. U konkurenciji mineralnih i izvorskih voda, ova voda je inferiornija jer je u njezin sastav intervenirano kemijskim putem, dok su mineralne i izvorske vode prirodne i nepromijenjene.

Aromatizirana voda

Aromatizirana voda najnoviji je napitak koji pripada posebnoj kategoriji niskoenergetskih negaziranih osvježavajućih bezalkoholnih pića od biljnih ekstrakata. Takvi napitci obično sadrže različite voćne arome koje mogu biti prirodne ili umjetne te dodatak sladila i vitamina.

Kao sladilo najćešće se koristi saharoza, konzumni šećer. Arome koje su dostupne na našem tržištu su borovnica-brusnica, jabuka-lychee, jagoda-guava, limun-limeta, limun, zelena jabuka, breskva i jagoda, a iz godine u godinu pojavljuju se novi okusi. Vitamin C koji se dodaje u aromatizirane vode uz svoj nutritivni značaj služi i kao prirodni konzervans u vodama.

Aromatizirane vode obično osiguravaju 7-10 kcal u 1 dl, što se može jasno pročitati na deklaraciji. Ta energija potječe od dodatka šećera. Za usporedbu, zaslađeni voćni sokovi i gazirani napitci prosječno osiguravaju 40 – 50 kcal u 1 dl, što je četiri do pet puta više nego što sadrže aromatizirane vode.

Stoga je konzumacija aromatizirane vode znatno poželjnija od konzumacije zaslađenih sokova i gaziranih napitaka. Naravno, nije dobro pretjerivati s bilo kojom namirnicom ili napitkom koji sadrže šećer i pritom je vrlo važno čitati deklaraciju kako bi znali koliki je udio šećera.