Spomenuta studija kojom su kroz period od 20 godina praćene životne navike gotovo 5000 odraslih Britanaca znanstvena je potvrda onoga što zdravi razum nalaže sam po sebi. Loše životne navike prije ili kasnije dolaze na naplatu, a posljedice višegodišnje nebrige za zdravlje ne može izbrisati niti jedna magična pilula. Stoga je krajnje vrijeme da se suočiš s vlastitim "grijesima" i odbaciš nezdrave navike.

Top 5 prehrambenih grijeha i kako ih izbjeći

1. Prejedanje vrlo lako dovodi do gomilanja suvišnih kilograma, ali i pretjeranog unosa masti, soli i šećera, dakle svih onih tvari koje u velikim količinama pogoduju nastanku raznih bolesti. Dodatno, prejedanje će u većini slučajeva završiti probavnim tegobama, ali i psihičkim nezadovoljstvom samim sobom zbog "slabog karaktera". Prevencija je najbolji put da se stane na kraj prejedanju, a to ćeš postići tako da redovito unosiš 5 manjih obroka (3 obroka i 2 međuobroka). Na taj ćeš način izbjeći periode gladovanja i minimizirati želju za velikim količinama hrane.
2. Hlapljivo jedenje je neprijatelj zdrave probave. Naime, probava započinje u ustima te je osobito važno dobro prožvakati svaki zalogaj. Brzo gutanje nedovoljno prožvakane hrane može dovesti do gomilanja kilograma i probavnih smetnji jer je u takvim slučajevima teško osjetiti sitost pa se često unosi više hrane nego što je u stvarnosti potrebno. Rješenje problema je vrlo jednostavno: bez obzira na sve poslove, obavezno odvoji dovoljno vremena za obrok i jedi smireno i staloženo.
3. Preskakanje doručka je postao gotovo trend u modernom poslovnom okruženju, no to je navika za koju ne postoji opravdanje. Osobe koje redovito doručkuju se lakše nose sa izazovima u danu, imaju sveukupno kvalitetniju prehranu te kakše kontroliraju tjelesnu masu. Čest izgovor preskakanju doručka je manjak vremena ili nemogućnost jedenja odmah ujutro. Manjku vremena je lako doskočiti: za kvalitetan doručak potrebno je tek 5 minuta koje zasigurno možeš naći, osobito ako uzmeš u obzir sve blagodati koje doručak pruža. Osjećaj sitosti ujutro je često posljedica pretjeranog obroka kasno navečer prethodnog dana pa možeš započeti tako da izbaciš ili smanjiš kasnovečernje obroke. Možda ćeš se u početku morati i prisiljavati da doručkuješ, unatoč sitosti, no s vremenom će glad postati dio jutarnje rutine. 
4. Česta konzumacija suhomesnatih proizvoda je siguran put ka bolestima srca zbog obilja masti i soli koje sadrže. Ako se tome još pribroje i nitriti, aditivi koji se koriste za njihovo konzerviranje velika je mogućnost obolijevanja i od zloćudnih bolest. Stoga ograniči unos suhomesnatih proizvoda te ih svakako uklopi u raznoliku i uravnoteženu prehranu.
5. Pretjerana konzumacija alkohola, osim što šteti tvom organizmu, osobito zdravlju jetre, može ozbiljno ugroziti tvoj obiteljski, poslovni i socijalni život. "Manje je više", stoga da bi osjetio/la blagodati alkohola, uživaj u njemu umjereno.

Bez cigareta zdraviji i ljepši

Pušenje je najštetnija navika za tvoj organizam jer značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara te raznih oblika karcinoma. Zaštrašujući je i podatak kojeg je iznjela Svjetska zdravstvena organizacija, a koji kaže da oko pet milijuna ljudi godišnje umre zbog posljedica pušenja.

Osim životno opasnih posljedica tu je i nepobitan negativan utjecaj pušenja na vanjski izgled: od žutih zubi i postarane kože do neugodnog mirisa koji se širi oko pušača. Trebaju li ti dodatni razlozi za prestanak pušenja?

Sjedilački način života narušava zdravlje

Ako je tvoja relacija prvenstveno stolica na poslu – kauč ispred televizora – stolica na poslu, na dobrom si putu ka nekoj od kroničnih bolesti današnjice.

Redovita tjelesna aktivnost je zalog za bolje tjelesno i psihičko stanje, a može biti i vrlo zabavno. Pritom nije potrebno obarati sportske rekorde da bi bili vidljivi pozitivni rezultati: dovoljno je svaki dan baviti se nekom aktivnošću koja te opušta i veseli u trajanju od barem 30 minuta.