Stevia Rebaudiana ili skraćeno stevia već godinama plijeni pažnju znanstvene zajednice, prehrambene industrije i brojnih upućenih pojedinaca. Riječ je o biljci porijekom iz Paragvaja koju su domoroci stoljećima koristili kako bi zasladili čajeve ili gorke ljekovite pripravke. 

Krajem 19 stoljeća steviu je 'otkrio' švicarski znanstvenik dr. Moises Santiago Bertoni i tako omogućio širenje ovog dara prirode po cijelom svijetu. Daljne shvaćanje kemizma stevie duguje se dvojici francuskih kemičara koji su 1931. godine iz biljke izolirali dva spoja iz skupine glikozida: steviozid i rebaudiozid. Upravo se tim spojevima pripisuje slatki okus stevie - 300 do 400 puta jači od konzumnog šećera.

Stevia je prirodni zaslađivač koji ne sadrži kalorije, ne izaziva karijes, a aktivni sastojci podnose i visoke temperature što ju čini pogodnom za kuhanje (osobito za pripremu kolača).

Populacijska skupina koja prema znastvenim studijama osobito može profitirati od upotrebe stevie su osobe oboljele od dijabetesa tipa 2. Naime, pokazalo se da beskalorična stevia niskog glikemijskog indeksa zaslađuje bez da je organizam iskorištava kao ostale šećere. Time osigurava konstantnu razinu glukoze u krvi, izbjegavajući nagle oscilacije, a upravo je to u podlozi kvalitetne kontrole šećerne bolesti. 

Pomoć kod dijete

Stevia svakako koristi osobama koje vode bitku s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću kao i oni koji naprosto žele izbjeći rafinirani šećer u prehrani.

Dodatan plus leži u saznanju da glikozidi stevije imaju sposobnost blokiranja osjećaja gladi.

Blagotvorni učinak stevie očituje se i na hipertenziji zbog sposobnosti da regulira krvni tlak, a nastavlja se i u probavnom sustavu.

Naime, pokazalo se da stevia smanjuje mučninu, smiruje žgaravicu, potiče probavu te ubrzava oporavak nakon bolesti probavnog sustava.

Nadalje, pokazalo se da je lišće stevie osim slatkim steviozidima bogato i mikronutrijentima poput vitamina A i C, minerala željeza, kalcija, natrija, kalija, magnezija, fosfora, cinka, te flavonoidom rutinom.

Sadržane tvari, od kojih mnoge posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost dodatno povisuju vrijednost stevie čineći ju prvim izborom brojnih potrošača zaslađivača diljem kugle zemaljske.

Sigurnost Stevie

80-tih godina proteklog stoljeća javnošću je odjeknula studija koja je ukazala na potencijalno karcinogeni učinak jedne od tvari u stevii.

Međutim, tijekom niza godina koje su slijedile prevedena su brojna istraživanja na tu temu i nije potvrđeno niti toksično, niti teratogeno (opasno po plod), niti karcinogeno djelovanje, što ukazuje na sigurnost njene uporabe.

Zabranjeno voće?

Usprkos mnogobrojnim pozitivnim učincima i dokazanom sigurnošću za upotrebu, stevia je posve 'legalna' tek u šačici zemalja poput Japana, Kine i Izraela.

No, u SAD-u i Europskoj Uniji zagovornici stevie već dva desetljeća vode bitku sa imperijem proizvođača umjetnih sladila čiji je lobi dovoljno jak da je stevia i dan danas na europskom tržištu prisutna kao dijetetski pripravak, a ne kao registrirano sladilo.

Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje se stevia kao pripravak za posebne prehrambene potrebe može kupiti isključivo u biljnim ljekarnama.

Ipak, do pozitivnog iskoraka došlo je krajem 2008. godine kada je američki FDA dao zeleno svijetlo za ekstrakt iz određenog dijela biljke stevie.

Ekstrakt je dobio radni naziv Rebiana i u stvari je jedino ekstrakt stevie koji je legalan za uporabu.

Slična praksa nedavno je zaživjela i u Francuskoj čija je vlada iskoristila rupu u zakonu koja omogućuje individualnim članicama da odobre pojedini sastojak na ograničeni period od dvije godine i odobrila upotrebu 97 % čiste stevie u prehrambenoj industriji.

Time je Francuska postala prva zemlja članica Europske Unije koja će tržištu nuditi proizvode sa ovim cijenjenim sastojkom.

Budući da prehrambena industrija, općenito, ne voli zaostajati za konkurentima ubrzo možemo očekivati sličnu reakciju i drugih članica EU.