Jedem dok ne ispraznim hladnjak...

Poznato je da su hladnjaci koji su se unatrag 20 godina volumenom povećali 2-3 puta, služili kao kućno skladište namirnica, sirovina, gotovih i polugotovih proizvoda. Što je više toga unutra, to je gore po liniju jer ljudska psihologija je takva da ćemo otvarati hladnjak i jesti sve dok god u njemu nečega ima. Najgore je što i djeca steknu naviku prejedanja jer vide starije kako stalno nešto jedu ispred hladnjaka.

U modi su dvokrilni hladnjaci s ledomatima pa smo tako (da bismo bili u trendu) shopping centar preselili u kuću. I kad se otvori u njemu nema čega nema, tj. hrana u izobilju, a upravo je to ono što ne valja. Hrana nadohvat ruke. Prvo što treba izbaciti su gazirani napitci, zatim masni umaci, ketchup, majoneze i salatni umaci kao najveći donatori nepotrebnih kalorija. Uz takav hladnjak ide udobni kauč i naravno daljinski upravljač i tada se s velikom sigurnosti može točno predvidjeti scenarij događanja.

U hladnjak samo mlijeko i meso?

Hladnjak treba biti najmanji (kao sedamdesetih godina), tj. da u njega stane samo mlijeko i meso i izvorska voda. Zašto? Zato da te natjera da se obučeš svaki dan i hodaš po namirnice i natrag, tj. da se krećeš.

Hranu trpamo u hladnjak prema željama voditelja kuhinje tj. prema preferencijama članova domaćinstva. Jedemo da bismo zadovoljili naše senzorne receptore, a kuharica višestruko zadovoljava naše potrebe. Ona kupuje hranu da svakom udovolji. U tom poslu njezina desna ruka su začini i začinske smjese. Pritom svaki član domaćinstva ima svoje afinitete: jedan voli ljuto, drugi slano, treći kiselo.

Zato je hladnjak zamjena za smočnicu i tamo se zaista svega može naći. No veliko je pitanje što nam od toga stvarno treba i što je u kontekstu zdrave prehrane. Prosječna domaćica se odnosi prema hladnjaku kao prema ormaru za odijela. Gurne namirnice unutra i zaboravi datume, a kad treba onda vadi van prema osobnim afinitetima. Princip bi trebao biti "što je bilo prvo pohranjeno, prvo bi trebalo van", ali u pravilu nije tako.

Jedenje je užitak, a vrhunska domaćica zna pobuditi taj užitak do krajnjih granica. Svako dijete se kasnije u životu sjeća što je kuhala mama i baka. Oči i uši su prvi organi u kontaktu s hranom i njenom obradom, a kad je jelo gotovo, na red dolaze miris i okus koji su organski povezani. Miris daje informacije o načinu kulinarne obrade hrane, a okus o tome je li jelo slano, slatko, kiselo ili gorko.

Grašak i mrkvica iz zamrzivača

Više ne kupujemo sladoled na ulici već ga vadimo iz zamrzivača hladnjaka. Više ne idemo na zelenu tržnicu po grašak i mrkvicu nego ih vadimo gotove iz zamrzivača. Čak i knedle s šljivama kupujemo u smrznutom stanju i pohranjujemo u hladnjaku. Sreća je što se sve odvija na niskim temperaturama (4-6 stupnjeva Celzijusa), ali ljeti se temperature u hladnjacima dignu iznad 10 stupnjeva Celzijusa i tada se neke osjetljive namirnice zaista mogu pokvariti.

Iz hladnjaka izbaci:

Kada krećeš u inventuru hladnjaka obavezno izbaci:

1. majonezu
2. vrhnje s 40 posto masti
3. ketchup
4. svinjsku mast
5. gazirane napitke
6. torte
7. kremaste kolače
8. mlijeko s 3,5 posto masti
9. salatne umake
10. slaninu