Napravi inventuru hladnjaka

Kako napraviti inventuru hladnjaka, kojih deset namirnica trebaš obavezno izbaciti, te zašto kupiti što manji hladnjak otkriva poznati nutricionist dr.sc. Ignac Kulier
Vidi originalni članak

Jedem dok ne ispraznim hladnjak...

Poznato je da su hladnjaci koji su se unatrag 20 godina volumenom povećali 2-3 puta, služili kao kućno skladište namirnica, sirovina, gotovih i polugotovih proizvoda. Što je više toga unutra, to je gore po liniju jer ljudska psihologija je takva da ćemo otvarati hladnjak i jesti sve dok god u njemu nečega ima. Najgore je što i djeca steknu naviku prejedanja jer vide starije kako stalno nešto jedu ispred hladnjaka.

U modi su dvokrilni hladnjaci s ledomatima pa smo tako (da bismo bili u trendu) shopping centar preselili u kuću. I kad se otvori u njemu nema čega nema, tj. hrana u izobilju, a upravo je to ono što ne valja. Hrana nadohvat ruke. Prvo što treba izbaciti su gazirani napitci, zatim masni umaci, ketchup, majoneze i salatni umaci kao najveći donatori nepotrebnih kalorija. Uz takav hladnjak ide udobni kauč i naravno daljinski upravljač i tada se s velikom sigurnosti može točno predvidjeti scenarij događanja.

U hladnjak samo mlijeko i meso?

Hladnjak treba biti najmanji (kao sedamdesetih godina), tj. da u njega stane samo mlijeko i meso i izvorska voda. Zašto? Zato da te natjera da se obučeš svaki dan i hodaš po namirnice i natrag, tj. da se krećeš.

Hranu trpamo u hladnjak prema željama voditelja kuhinje tj. prema preferencijama članova domaćinstva. Jedemo da bismo zadovoljili naše senzorne receptore, a kuharica višestruko zadovoljava naše potrebe. Ona kupuje hranu da svakom udovolji. U tom poslu njezina desna ruka su začini i začinske smjese. Pritom svaki član domaćinstva ima svoje afinitete: jedan voli ljuto, drugi slano, treći kiselo.

Zato je hladnjak zamjena za smočnicu i tamo se zaista svega može naći. No veliko je pitanje što nam od toga stvarno treba i što je u kontekstu zdrave prehrane. Prosječna domaćica se odnosi prema hladnjaku kao prema ormaru za odijela. Gurne namirnice unutra i zaboravi datume, a kad treba onda vadi van prema osobnim afinitetima. Princip bi trebao biti "što je bilo prvo pohranjeno, prvo bi trebalo van", ali u pravilu nije tako.

Jedenje je užitak, a vrhunska domaćica zna pobuditi taj užitak do krajnjih granica. Svako dijete se kasnije u životu sjeća što je kuhala mama i baka. Oči i uši su prvi organi u kontaktu s hranom i njenom obradom, a kad je jelo gotovo, na red dolaze miris i okus koji su organski povezani. Miris daje informacije o načinu kulinarne obrade hrane, a okus o tome je li jelo slano, slatko, kiselo ili gorko.

Grašak i mrkvica iz zamrzivača

Više ne kupujemo sladoled na ulici već ga vadimo iz zamrzivača hladnjaka. Više ne idemo na zelenu tržnicu po grašak i mrkvicu nego ih vadimo gotove iz zamrzivača. Čak i knedle s šljivama kupujemo u smrznutom stanju i pohranjujemo u hladnjaku. Sreća je što se sve odvija na niskim temperaturama (4-6 stupnjeva Celzijusa), ali ljeti se temperature u hladnjacima dignu iznad 10 stupnjeva Celzijusa i tada se neke osjetljive namirnice zaista mogu pokvariti.

Iz hladnjaka izbaci:

Kada krećeš u inventuru hladnjaka obavezno izbaci:

  1. majonezu
  2. vrhnje s 40 posto masti
  3. ketchup
  4. svinjsku mast
  5. gazirane napitke
  6. torte
  7. kremaste kolače
  8. mlijeko s 3,5 posto masti
  9. salatne umake
  10. slaninu
Posjeti missZDRAVA.hr