Nadutost može uzrokovati i nedovoljan unos vode, ali i ozbiljne bolesti
Dnevni okidači stresa poput toksina, nepravilne prehrane, nedovoljnog spavanja i negativnog stava prema poslu ili osobama nam stoje na putu u postizanju ravnoteže i bacaju nas u toksični vrtlog
Nadutost pogađa ljude svih dobnih skupina, a uzrokuje je zrak koji se prirodno stvara radom crijevnih bakterija. Može biti uzrokovana i brzim žvakanjem te pijenjem na slamčicu jer se tako “guta” mnogo zraka koji ostaje zarobljen u želucu pa izaziva neugodan osjećaj nadutosti.
Nadutost može nastati i od manjka vode, konzumiranju procesuirane hrane, no česta nadutost može biti i znakom ozbiljnih bolesti. Važno je znati da nedostatan unos vode također može izazvati nadutost jer voda potiče redovito pražnjenje crijeva, a ako znamo da s toplijim vremenom brže i lakše gubimo tekućinu iz tijela, treba obratiti pozornost na redovitu hidraciju.
Namirnice na koje se najčešće javlja intolerancija
"Većinom je nadutost kratkotrajna te uzrokovana brzim i stresnim načinom života koji često ne ostavlja dovoljno vremena za provođenje pravilne prehrane, pri čemu preskakanje obroka i prejedanje znatno pridonose ovom stanju. S druge strane, nadutost može biti indikator mnogo kompleksnijih upalnih bolesti crijeva, poput celijakije i Chronove bolesti, te određenih intolerancija na hranu", upozorava nutricionistkinja Nataša Šoštarić iz Definicije hrane.
Najčešće intolerancije su na žitarice i laktozu, pri čemu će ograničavanje unosa tih namirnica znatno smanjiti probavne tegobe. I premali unos vode stvara probleme s nadutošću, kao i unos nekvalitetnih i procesuiranih namirnica. Velike količine plina mogu nastati i zbog fermentacije neprobavljene hrane ili kao posljedica neprobavljenih rafiniranih ugljikohidrata koji remete normalnu bakterijsku floru.
Kupusnjače su zdrave, a da ne bi stvarale plinove treba ih konzumirati u manjim količinama
"Kupusnjače poput brokule, kelja, prokulica i zelja sadrže rafinozu", šećer koji crijevne bakterije fermentacijom razlažu na manje dijelove, pri čemu nastaju velike količine plina. Budući da kupusnjače obiluju vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima, nikako ih ne bi trebalo izbaciti iz prehrane, nego bi ih trebalo jesti termički obrađene i u manjim količinama po obroku", objašnjava nutricionistica Šoštarić.
Leća, grašak i grah također sadrže teško probavljive ugljikohidrate pa ih je dobro kombinirati s lako probavljivom rižom. Ako se pretjeruje s unosom mliječnih proizvoda, posebice onih nefermentiranih, veći je rizik od pojave nadutosti i ostalih probavnih tegoba. Naime, s godinama se gubi enzim laktaza koji cijepa laktozu iz mlijeka u crijevima stvarajući velike količine plinova pri konzumaciji velike količine mliječnih proizvoda. Zato se preporučuje u umjerenim količinama jesti fermentirane mliječne proizvode, probiotičke jogurte i tvrde sireve sa smanjenim udjelom laktoze.