Ni s čime nas stručnjaci ne plaše toliko kao s hranom. Ili nam prijeti gluten, ili kolesterol ili ugljikohidrati pa smo u nevolji što god jedemo. Iako postoje rizici od jednolične prehrane, osobito ako je naglasak na procesiranim i prženim jelima, mnoge su namirnice neopravdano označene kao štetne. Ili je, u najmanju ruku, opasnost od njih preuveličana.

Predstavit ćemo ti "zloglasnu" hranu u pravom svjetlu – kao dobroćudnu i prijateljsku, pod uvjetom da je konzumiraš umjereno i u kombinaciji s drugim namirnicama, tako da se opskrbiš svim potrebnim hranjivim sastojcima.

Koliko su štetni ugljikohidrati?

Najslavniji je mit onaj koji govori o štetnosti ugljikohidrata. Neki su nutricionisti poput Atkinsa zaradili milijune promičući prehranu s malo ili bez ugljikohidrata. Temelj mita o ugljikohidratima je činjenica da su oni najodgovorniji za debljanje. Što manje ugljikohidrata jedeš, to ćeš biti vitkija. Dapače, da ništa ne jedeš, bila bi još vitkija – upravo neodoljiv kostur.

Prava je istina da su ugljikohidrati jednako važni za zdravlje kao i bjelančevine i masnoće te da je adekvatan unos ugljikohidrata od presudne važnosti za tvoje zdravlje. Neke od posljedica dijete siromašne ugljikohidratima su slaba koncentracija i pamćenje, depresija, tjeskoba i neprivlačan zadah.

Postoje dvije vrste ugljikohidrata, jednostavni i složeni. One prve, iz slatkiša i bijelog kruha i peciva, poželjno je uzimati umjereno, jer se brzo razgrađuju i vode do naglih uspona i padova energije i raspoloženja. Složeni ugljikohidrati, koji se nalaze u crnom kruhu i tjestenini od integralnog brašna, su bolji izbor, jer postepeno otpuštaju šećer i optimalno opskrbljuju organizam energijom.

Evo još nekoliko zbunjujućih zabluda o hrani!

Od masnoća ćeš se udebljati?

Zvuči logično - masnoće jednako salo. Međutim, postoje nezasićene masnoće, koje su dobrodošle, te zasićene i trans masne kiseline, kojih se valja čuvati. One prve je potrebno jesti iz mnogih razloga, a jedan od njih je očuvanje vitkosti.

Američko istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da je prehrana bogata zdravim, nezasićenim masnoćama povoljna po zdravlje i da pomaže postizanju vitke linije. Obrnuto, prehrana siromašna nezasićenim masnoćama bila je povezana s većom tjelesnom masom. Nezasićene masnoće potraži u lososu, maslinovom ulju i orašastim plodovima, a možeš ih naći i u kapsulama omega-3 masnih kiselina.

Često grickanje šteti liniji?

Ne. Česti veliki obroci debljaju. Česti mali obroci – popularno "grickanje" – ublažavaju osjećaj gladi, smanjujući izglede za prejedanje pri glavnim obrocima. Unosiš li hranu svakih nekoliko sati, održat ćeš stabilan nivo šećera u krvi i spriječiti pohranu viška šećera kao masnoće.

Nedavno istraživanje provedeno u Španjolskoj otkrilo je da tko tokom dana uzima više malih obroka brže i više mršavi od onih koji jedu samo glavne obroke. Za zdravo grickanje prikladne su namirnice s niskim udjelom šećera, a bogate bjelančevinama, primjerice jogurti sa zobenim pahuljicama ili oraščići, a odličan izbor je i voće.

Kava upropaštava zdravlje?

Ni blizu istini, osim ako kavu ne piješ cijeli dan umjesto vode. Nekoliko je istraživanja pokazalo da ljubitelji kave imaju nižu stopu depresije, demencije, Parkinsonove bolesti, moždanih udara i dijabetesa tipa 2. Uz to, kava je dobar dobar izvor antioksidansa pa je par šalica (2 do 3 šalice) ovog mirisnog napitka dnevno ne samo bezopasno, nego i preporučljivo. Kavu treba piti ujutro i eventualno u rano popodne, a nakon šest popodne dobro ju je izbjegavati – osim ako se ne spremaš na noćnu smjenu ili cjelonoćno učenje.

Crveno meso kvari srce?

Rizik od srčanog udara povećan je kod onih koji jedu puno mesnih prerađevina kao što su hrenovke i slaninu. No, neprerađeno meso, bilo ono crveno ili bijelo, ne ugrožava srce. Meso se sastoji od bjelančevina i služi kao izvor svih esencijalnih aminokiselina i vitamina B12 te željeza i cinka. Pritom se podrazumijeva da je niskomasno meso bolje od masnog.

I jaja su loša za srce?

Ovaj mit proizlazi iz činjenice da u žumanjku ima kolesterola. No, taj kolesterol vrlo malo utječe na razinu onog lošeg kolesterola (LDL) u krvi. Veći utjecaj na LDL imaju zasićene i trans masne kiseline. Dobre strane jaja su brojne, jer ova jeftina i pristupačna namirnica služi kao obilan izvor bjelančevina te vitamina A i B skupine. Američka je studija iz 2008. utvrdila da dva jaja svakog jutra pospješuje mršavljenje u usporedbi s prehranom lišenom jaja.