Raw food ili sirova hrana način je prehrane u kojem se namirnica termički ne obrađuje iznad 45 stupnjeva te se uglavnom temelji na sirovom voću, povrću i žitaricama. U pripremi jela, osobe miksaju, mariniraju, fermentiraju, cijede i dehidriraju hranu, kako bi sačuvale aktivnost enzima u namirnicama.

Studija provedena na 12 tisuća ljudi, objavljena u izdanju ''American Journal of Public Health'', pokazala je da se ljudsko raspoloženje poboljšava konzumiranjem većih količina voća i povrća. Štoviše, ljudi koji konzumiraju voće i povrće u većim količinama, dokazano su sretniji i zadovoljniji svojim životom. Holivudski krugovi dali su dodatan polet ovakvom načinu prehrane; Demi Moore, Sting i Venus Williams, samo su neke od slavnih osoba koje su izjavile da se njihova prehrana temelji isključivo na sirovoj hrani.

Kuhano meso uzrokuje rak?

Prehrana temeljena na sirovoj hrani posljednjih je nekoliko godina bila predmetom mnogih rasprava. Jedni smatraju da je riječ o još jednoj vrsti dijete koja ne daje nikakve dugoročne rezultate, dok drugi smatraju da je to način ishrane kakav bi svi trebali usvojiti. Svi oni koji se zalažu za sirovu hranu, slažu se u tome da voće i povrće gubi svoju vrijednost termičkom obradom, točnije, dolazi do gubitka vitamina C, ali i omega 3 masnih kiselina.

Osim procesuiranog voća i povrća, pripadnici raw food pokreta ne jedu ni meso te upozoravaju na njegovu štetnost. Nakon provedenog epidemiološkog istraživanja, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) ukazala je na opasnost konzumacije procesuiranog mesa i crvenog mesa. Naime, istraživanje je pokazalo da postoji poveznica između povećanog rizika od nastanka različitih vrsta raka i konzumacije procesuiranog mesa ili crvenog mesa jer se stvaraju heterociklički amini. Riječ je o štetnim spojevima koji imaju kancerogena svojstva, posebice kad se meso prži ili roštilja na temperaturi iznad 148 Celzijevih stupnjeva.

S obzirom na to da većina svjetskog stanovništva redovito konzumira meso, istraživači Sveučilišta u Kansasu proučavali su kakav će utjecaj imati dodavanje ekstrakta ružmarina mljevenoj junetini. Uz alkohol, ovaj ekstrakt sadrži mješavinu ružmarinske kiseline, karnosola i karnosolne kiseline. U istraživanju su utvrdili kako dodavanje spomenutog ekstrakta mesu smanjuje razinu heterocikličkih amina od 30% do 100%, kao i da se dodavanjem 2% ekstrakta ružmarina piletini na žaru, smanjila ukupna količina heterocikličkih amina za sedam puta.

Određena hrana termičkom obradom (ne) dobiva na vrijednosti

Znanstvenici tvrde da zagovaratelji sirove hrane zanemaruju činjenicu da neka hrana ima veću nutritivnu vrijednost kad se kuha ili peče. Primjerice, nutrijent likopen odgovoran je za crvenu boju rajčice. To je moćan karotenoidni antioksidans, za koji se godinama mislilo da smanjuje rizik od raka prostate, iako taj učinak još uvijek nije dokazan. Likopen je topljiv u mastima te je dostupniji za apsorpciju i više doprinosi našem zdravlju onda kad se rajčica grije u kombinaciji s uljem. Umaci od rajčice s maslinovim uljem idealni su za podizanje likopena u krvi te su time učinkovitiji od konzumacije sirove rajčice. Osim rajčice, istraživači su otkrili da kuhanje mrkve povećava razinu apsorpcije beta-karotena u našem tijelu, a povrće poput špinata, gljiva, paprike i kupusa, osigurava više antioksidansa kad se kuha ili peče.

No, ono što je važnije od dodavanja hranjivih tvari jest činjenica da termička obrada iz naše hrane može oduzeti loše stvari, poput patogenih bakterija. Kuhanje je najbolja i konačna obrana protiv salmonele, E. coli, i drugih mikroskopskih bakterija koje se mogu pronaći u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.

S druge strane, određene vrste povrća ipak su bolje sirove. Primjerice, zagrijavanjem brokule oštećuju se enzimi, čime se smanjuje potencijal korisnih anti-kancerogenih spojeva. Slična je stvar i s kuhanjem češnjaka jer toplina smanjuje količinu alicina, koji stimulira zdravlje. Zato je bolje dodati ga malo prije završetka kuhanja, nego odmah na početku. Crvene paprike također spadaju u skupinu namirnica koje su korisnije sirove jer je vitamin C nestabilan na toplini pa se kuhanjem smanjuje razina hranjivih tvari u njima.

Manjak vitamina B-12

U studiji iz 2005. godine, objavljenoj u dnevniku ''Journal of nutrition'', istraživači su predstavili rezultate istraživanja učinka visokog unosa sirovog povrća i voća u organizam (70% do 100% sirove hrane). U istraživanju je sudjelovala 201 osoba, pri čemu su sudionici konzumirali 1500 do 1800 grama sirove hrane biljnog podrijetla, uglavnom voća i povrća. Studija je pokazala da konzumacija strogo sirove hrane smanjuje ukupnu koncentraciju kolesterola i triglicerida u plazmi, ali i snižava HDL kolesterol te uzrokuje povišenu razinu homocisteina (rizičan čimbenik za pojavu osteoporoze), zbog slabije apsorpcije vitamina B12, koji se primarno nalazi u mesu i ribi.

No, kad je riječ o vitaminu B12, osobe koje ne jedu isključivo sirovu hranu također mogu imati manjak ovog vitamina jer tijelo s godinama teže apsorbira vitamin B12, a postoje i medicinska stanja koja limitiraju apsorpciju ovog vitamina. Zato se tim osobama preporučuje uzimati suplemente vitamina B12, u vidu tableta ili sprejeva.

Umjerenost je recept za zdrav život

Neupitno je da sirova hrana ima puno prednosti, ali jesti isključivo sirovu hranu cijelo vrijeme nije tako dobar izbor. Naravno da je bolje pojesti bilo koje voće i povrće umjesto tjestenine, mesa ili slatkiša, ali dokazano je da će nam neko povrće ipak dati više vitamina nakon što ga termički obradimo. Stoga je najpoželjnije određene obroke u danu, pogotovo nezdrave, zamijeniti sirovim delicijama, koje su pritom zdrave, brze i jednostavne za pripremu.

Kada se sve zbroji i oduzme, ključ zdravlja je u balansiranoj prehrani.