Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni koji griju promrzle dlanove na tmuran dan. Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih, uvijek stvara osjećaj ugode i topline.Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st., pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to čini i danas.

Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

Klikni za čokoladnu tortu s kestenima!

Nutritivna vrijednost kestena

Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Bjelančevine im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6. Kesteni su također i dobar izvor kalija i folne kiseline te prehrambenih vlakana neophodnih za pravilno funkcioniranje probavnog sustava.

Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kcal. Iako je plod kestena vrlo hranjiv, dosta se teško probavlja. Zanimljivo je da pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka.

priprema u jednoj zdjeli Brownies od kestena, bez glutena i rafiniranog šećera

Kako odabrati kestene?

Kod kupovine kestena treba obratiti pažnju da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema nepoželjnih ličinki. Kada ih uzmemo u ruku, masa im mora odgovarati veličini, a ne smiju imati šuplji zvuk kada ih protresemo. Kestene treba čuvati na hladnom do dva tjedna, a korisno je provjeriti jesu li se na pojedinim plodovima pojavile rupice i tada takve plodove treba izdvojiti.

Kesteni kao lijek

Relativno velika energetska vrijednost koju duguje visokom udjelu škroba čini kesten odličan izbor za sportaše, osobe izložene tjelesnim naporima te djecu. S obzirom da obiluju kalijem, a istovremeno su siromašni natrijem, kesteni se savršeno uklapaju u prehranu osoba s kardiovaskularnim i bubrežnim oboljenjima. Također, prehrambena vlakna sadržana u njima mogu biti od pomoći svim osobama s neredovitom stolicom.

Čaj od lista kestena je poznati narodni lijek protiv tegoba s dišnim sustavom poput bronhitisa i astme, dok se kora i drvo kestena zbog bogatstva taninima upotrebljavaju kao adstrigensi.

Okusi jeseni Cheesecake s kesten pireom i čokoladom, neodoljiva kombinacija

Priprema kestena

Gastronomska primjena seže mnogo dalje od pukog uživanja u kuhanim ili pečenim kestenima. Dijapozon jela s kestenima raznolik je i prostire se od juha, preko glavnih jela do deserata i pečenih slastica. Kesteni se nerijetko dodaju i salatama te jelima od tjestenine. U mnogim je zemljama svijeta Božić nezamisliv bez purice punjenje nadjevom od kestena. Osim uživanja uz šlag, pire od kuhanih kestena (zbog konzistencije slične krumpiru) svoju primjenu nalazi i kao punjenje za razna tijesta. Također, upotrebljava se i u pripremi umaka koji se poslužuju uz divljač.

Pečeni kesteni se mogu osušiti i samljeti u brašno koje daje bogatu i ukusnu koru pri pripremi kolača i pita.

Smeđa riža s kestenima!