I kefir i jogurt sadrže vrijedne hranjive tvari poput proteina i kalcija, a proizvodi sa živim kulturama mogu biti i izvor korisnih mikroorganizama. Ipak, nisu svi proizvodi jednakog sastava, pa nije jednostavno reći da je jedan uvijek bolji izbor od drugoga.

U čemu je glavna razlika?

Jogurt se tradicionalno proizvodi fermentacijom mlijeka uz pomoć dviju bakterijskih kultura – Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Neki jogurti sadrže i dodatne probiotičke kulture.

Kefir se tradicionalno proizvodi uz pomoć kefirnih zrnaca koja sadrže zajednicu bakterija i kvasaca. Zbog toga obično ima raznovrsniji sastav mikroorganizama od klasičnog jogurta. Prepoznatljiv je po kiselkastom okusu, nešto rjeđoj konzistenciji i ponekad blagoj pjenušavosti. Međutim, veća raznolikost mikroorganizama ne znači automatski i veće zdravstvene koristi.

Koji je bolji za probavu?

Iako jogurt i kefir sadrže laktozu, mnoge osobe s intolerancijom na mliječni šećer podnose ih bolje od običnog mlijeka. Razlog je djelomična razgradnja laktoze tijekom fermentacije, ali i djelovanje živih kultura koje mogu pomoći njezinoj probavi.

U manjem istraživanju objavljenom u časopisu Journal of the American Dietetic Association, koje je obuhvatilo 15 odraslih osoba s otežanom probavom laktoze, i obični jogurt i kefir pokazali su bolju podnošljivost od mlijeka. Sudionici su nakon njihove konzumacije prijavljivali manje nadutosti nego nakon konzumacije mlijeka. Ipak, to ne znači da će ih svatko jednako dobro podnositi niti da su potpuno bez laktoze. Također, kefir nije dokazano bolji od jogurta za sve probavne tegobe.

Što odabrati u trgovini?

Ako želite isprobati fermentirani mliječni proizvod s raznovrsnijim mikroorganizmima, kefir može biti zanimljiv izbor. Ako više volite blaži okus i gušću teksturu, jogurt je također dobar izbor. Pri kupnji obratite pozornost na sastav i birajte proizvode bez dodanog šećera. Ako vam je važno da proizvod sadrži žive kulture, provjerite informacije na deklaraciji.

Kefir možete napraviti i kod kuće

Kefir možete pripremiti i sami uz pomoć kefirnih zrnaca koja sadrže zajednicu bakterija i kvasaca. Zrnca se dodaju u pasterizirano mlijeko i ostavljaju da fermentiraju, najčešće oko 24 sata, ovisno o uvjetima pripreme. Nakon fermentacije kefir se procijedi, a zrnca se mogu ponovno koristiti.

Važno je koristiti kvalitetna kefirna zrnca, čist pribor i pridržavati se provjerenih uputa za pripremu i čuvanje. Domaći kefir nije nužno zdraviji od kupovnog jer njegov mikrobiološki sastav može varirati, a nepravilna priprema povećava rizik od kontaminacije.

Smiju li djeca piti kefir?

Tijekom fermentacije kefira može nastati i mala količina alkohola. Njegov udio ovisi o kulturama koje se koriste, trajanju fermentacije i uvjetima čuvanja. Tradicionalni kefir proizveden uz pomoć zrnaca može sadržavati određenu količinu alkohola, dok ga neki industrijski proizvedeni mliječni kefiri sadrže samo u tragovima ili ga uopće nemaju.

To ne znači da je svaki kefir zabranjen djeci. Ipak, za djecu je sigurniji izbor običan, nezaslađen industrijski proizveden mliječni kefir s provjerenim sastavom, primjeren njihovoj dobi. Domaći kefir, kod kojeg sadržaj alkohola i mikrobiološka sigurnost nisu jednako kontrolirani, bolje je izbjegavati, osobito kod male djece.

Zaključak? Ne morate birati samo jedan. I kefir i jogurt mogu biti dio uravnotežene prehrane, a najbolji izbor je onaj koji vam odgovara okusom, sastavom i koji dobro podnosite.

Jogurt vs. kefir Dobrobiti kefira i osobe koje ga ne smiju konzumirati