Pridržavanje mediteranske prehrane učinkovitije je moduliralo metabolite povezane s demencijom kod homozigota APOE4 nego kod osoba s nižim genetskim rizikom, napisao je Dong Wang, dr. med., dr. sc., iz Massachusetts General Brighama u Bostonu u časopisu Nature Medicine.

"Otkrili smo da je veće pridržavanje mediteranske prehrane povezano s nižim rizikom od demencije i sporijim kognitivnim padom u ukupnoj populaciji studije", rekla je koautorica Yuxi Liu, dr. sc., također iz Massachusetts General Brighama.

"Zaštitna povezanost bila je najizraženija među osobama koje nose dvije kopije gena APOE4, gdje je svako povećanje rezultata mediteranske prehrane za jednu jedinicu bilo povezano s približno 35 posto nižim rizikom od demencije", dodala je Liu za MedPage Today. "Ovi nalazi sugeriraju da pridržavanje mediteranske prehrane može ublažiti povišeni genetski rizik koji nosi APOE4."

Gen APOE najjači je genetski faktor rizika za Alzheimerovu bolest. Gen APOE4 povezan je s povećanim rizikom i nižom dobi početka Alzheimerove bolesti, dok se čini da APOE2 pruža zaštitu od bolesti. U usporedbi s uobičajenim genom APOE3, nošenje jednog gena APOE4 povećava rizik od Alzheimerove bolesti tri do četiri puta, a nošenje dva gena povećava rizik osam do 12 puta. Do 25 posto ljudi nosi jednu kopiju APOE4, a dva do pet posto nosi dvije kopije.

Dokazi upućuju na to da APOE4 utječe na rizik od Alzheimerove bolesti zaustavljanjem uklanjanja amiloida i poticanjem agregacije amiloida. Snažno je povezan s disregulacijom u metabolizmu lipida i oštećenim metabolizmom glukoze u mozgu. Osim APOE-a, studije na razini cijelog genoma identificirale su uobičajene genetske varijante na više od 70 lokusa (specifična genetička područja na kromosomima koja su povezana s povećanim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti) povezanih s Alzheimerovom bolešću ili srodnom demencijom. Godine 2015. randomizirano ispitivanje PREDIMED povezalo je mediteransku prehranu - prehrambeni obrazac bogat antioksidansima i protuupalnim djelovanjem - s kognitivnom koristi.

"Željeli smo vidjeti hoće li ta korist biti drugačija kod ljudi s različitim genetskim podrijetlom i ispitati ulogu metabolita u krvi, malih molekula koje odražavaju kako tijelo prerađuje hranu i obavlja normalne funkcije", rekla je Liu.

Istraživači su analizirali podatke 4215 žena u studiji o zdravlju medicinskih sestara s prosječnom početnom dobi od 57 godina, prateći sudionice od 1989. do 2023. godine zbog incidencije demencije. Analizirali su slične podatke od 1490 muškaraca koji su praćeni od 1993. do 2023. u studiji praćenja zdravstvenih djelatnika. Upitnici o učestalosti konzumiranja hrane korišteni su za identifikaciju prehrambenih obrazaca, a uzorci krvi procijenjeni su na metabolite. Podskupina od 1037 žena podvrgnuta je redovitom kognitivnom testiranju telefonom.

Istraživači su identificirali 57 metabolita povezanih s rizikom od demencije; oni su se razlikovali prema genotipu APOE4 i drugim genetskim varijantama povezanim s demencijom. Kod homozigota APOE4, kolesterilni esteri i sfingomijelini bili su najsnažnije povezani s povećanim rizikom od demencije; gliceridi su bili obrnuto proporcionalni. Mendelovom randomizacijskom analizom identificirali su 19 odnosa između metabolita i kognitivnih ishoda koji bi mogli biti uzročno povezani. Pojedinačne komponente mediteranske prehrane poput orašastih plodova, voća i mononezasićenih masti bile su snažno povezane s ukupnim metabolomskim obrascima.

"Ovi nalazi upućuju na to da bi prehrambene strategije, posebno mediteranska prehrana, mogle pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog pada i sprječavanju demencije širokim utjecajem na ključne metaboličke putove“, primijetila je Liu. "Ova preporuka se široko primjenjuje, ali može biti još važnija za osobe s većim genetskim rizikom, poput onih koji nose dvije kopije genetske varijante APOE4."

Studija se temeljila na dobro obrazovanim osobama koje su uglavnom bile europskog podrijetla, rekli su istraživači. Metabolomika nije dio većine kliničkih modela predviđanja rizika za Alzheimerovu bolest, dodali su. Nalazi su opservacijski i možda su bili pod utjecajem nepoznatih čimbenika. "U budućim istraživanjima nadamo se da ćemo istražiti može li ciljanje specifičnih metabolita prehranom ili drugim intervencijama pružiti personaliziraniji pristup smanjenju rizika od demencije", rekla je Liu.

simptomi se pojavljuju u ranijoj dobi Ljudi s dvije kopije ovog rizičnog gena gotovo će sigurno oboljeti od Alzheimerove bolesti