Vlasnik pet patenata i autor 15 knjiga

Dr. David Katz objavio je gotovo 200 znanstvenih radova i poglavlja u udžbenicima, bezbroj blogova i kolumni, gotovo 1000 novinskih članaka, te je autor i koautor 15 knjiga, uključujući i brojna izdanja udžbenika iz nutricionizma i preventivne medicine. Vlasnik je pet patenata, a još nekoliko njegovih patenata je u postupku priznavanja. Dobitnik je mnogih nagrada za doprinos javnom zdravstvu, a 2009. godine je bio u najužem izboru za ravnatelja federalnog zavoda za javno zdravstvo. Često je prisutan u američkim medijima, bio je redovni stručni gost emisije ABC News/Good Morning America, pisao je za New York Times i za Oprah Magazine. Trenutačno je bloger i član stručnog medicinskog tima Huffington Posta, piše i za US News & World Report, TIME Magazine i About.com. Često govori na konferencijama i skupovima diljem SAD-a, a gostovao je i u sedam država diljem svijeta.

Katz je međunarodno priznati stručnjak za nutricionizam, prevenciju kroničnih bolesti, kontrolu tjelesne mase i integrativnu medicinu. Predaje na medicinskom fakultetu uglednog američkog sveučilišta Yale, gdje je i direktor centra za istraživanje prevencije.

Različiti dijetni programi su danas popularniji nego ikad prije. Kakav je utjecaj dijeta na zdravlje?

'Dijeta može imati ogroman utjecaj na zdravlje. Međutim, ljudi najčešće biraju razne vrste loših dijeta zbog kojih se ne hrane dobro i iscrpljuju svoj organizam. Stoga, onako kako ih sada primjenjujemo, dijete ne pridonose poboljšanju zdravlja onoliko koliko bi mogle'.

Imaju li onda dijete ikakvog smisla?

'Zdrava prehrana itekako ima smisla. Ići na dijetu, pa prekinuti dijetu nema smisla. Prehrana se treba sastojati od prirodne hrane, uglavnom biljnog podrijetla, zdrave, minimalno prerađene hrane u razumnim kombinacijama. Istraživanja jasno ukazuju da takva prehrana pridonosi boljem zdravlju i prevenciji bolesti'.

Koliko bismo trebali jesti? Je li sve u kalorijama?

'Ako jedemo zdravu hranu, njezine kvalitete pomoći će nam da se zasitimo i s manje kalorija. Time brojanje kalorija postaje manje važno'.

Što je s masnoćama? Postoje li dobre i loše masnoće?

'Naravno. Postoje masnoće koje su loše za zdravlje, primjerice, trans masti, ali i masnoće koje su dobre za zdravlje, kao što su omega-3 masne kiseline. Omega-3 masne kiseline sve češće nalazimo i u margarinu koji je bio na zlu glasu zbog trans masti'.

Kako bismo ga danas trebali tretirati?

'Postoje dobre i loše verzije margarina. Dobre verzije su proizvedene od zdravih mješavina ulja, a za neke od njih utvrđeno je da snižavaju loši - LDL kolesterol. Ako mudro biramo, možemo jesti margarin i od toga itekako imati koristi za zdravlje. Današnji margarin sve češće ne sadrži trans masti. Znači li to da se industrija prilagođava? Da, industrija hrane često se i sve više prilagođava znanstvenim spoznajama. To svakako vrijedi u slučaju trans masti i margarina, jer danas postoji dosta proizvođača čiji margarini ne sadrže trans masti'.

Može li nam margarin pomoći i u smanjenju unosa zasićenih masti?

'Naravno, ali samo ako je riječ o margarinima proizvedenima od zdrave mješavine jednostruko i višestruko nezasićenih ulja, minimalno prerađenih. Zdrava prehrana može uključivati i margarine – no njezin ključ je u umjerenosti'.

Koliko je važna razina kolesterola? Kako na nju utječe margarin?

'Razina kolesterola jest važna. Zdravi margarini mogu čak i pridonijeti poboljšanju profila lipida u organizmu – osobito oni koji sadrže biljne sterole'.

Zastupnike radikalnih teza o hrani nazivate „kulinarskim luđacima“. Kako se obraniti od njih?

'Treba se osloniti na znanost i koristiti zdrav razum. Idealno bi bilo okupiti što više stručnjaka, kako bi bilo jasno oko čega postoji konsenzus. A onda to oko čega postoji konsenzus, treba često ponavljati kako bi ljudi zapamtili i naučili ono što je ispravno'.