Zagrepčani "proizvedu" čak 1700 tona plastičnog otpada godišnje!

Guliver/Shutterstock
Plastika je umjetni materijal koji nema svoje mjesto u prirodi, odnosno niti trune niti se raspada se u zemlji te stoga radi veliku štetu okolišu. Procjenjuje se da od plastike godišnje strada i više od milijun životinja, a plastika se u prirodi razgrađuje od 100 pa do 1000 godina.
Vidi originalni članak

Unatoč štetnosti materijala za okoliš, a samim time i zdravlje ljudi te biljnog i životinjskog svijeta, na svjetskoj razini se koristi više od 500 milijardi plastičnih vrećica, od čega veliki dio njih na kraju završi u prirodi. Bez obzira na to, danas je plastika znatno nadmašila proizvodnju svih ostalih materijala te gotovo da i ne postoji područje života gdje se ne upotrebljava.

ekološka osviještenost U Zagrebu se godišnje proizvede više od 300 000 tona komunalnog otpada

Uz sve spomenute negativne posljedice prekomjerne upotrebe plastičnih materijala, potrebno se trgnuti i pravovremeno razmišljati o odvojenom prikupljanju i recikliranju plastičnog otpada.

Što možemo učiniti već danas za bolju budućnost?

Kada se primjerice usporedi sa staklom ili metalom, plastični otpad po obujmu čini više od 30% kućnog otpada te postavlja jedinstvene izazove za recikliranje. Valja reći kako se recikliranjem plastike pridonosi očuvanju vrijednih prirodnih resursa te kako se upotrebom recikliranih umjesto prirodnih sirovina u procesu proizvodnje troši neusporedivo manja količina energije. Osim toga, recikliranjem se plastike pridonosi manjem onečišćenju okoliša s obzirom da kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, ispuštaju manje količine stakleničkih plinova i otpadnih voda.

Mora i oceani prekriveni su mrežama sitnih plastičnih fragmenata i vlakana Plastika u moru prijeti našem okolišu

Iz svega navedenoga jasno je kako bi smanjenje proizvodnje otpada trebao bi biti prioritet, no u slučajevima kada je to nerealno očekivati, potrebno ga je odvojeno prikupljati. Promislite o tome za što bi mogle poslužiti stvari koje namjeravate baciti, pokušajte ih prenamijeniti ili darovati. Također, u svim gradskim četvrtima u Zagrebu postavljeni su žuti spremnici namijenjeni upravo sakupljanju plastične ambalaže te je prošle godine u njima sakupljeno čak 1700 tona ovoga otpada.

Dođite 17.6. na najbolji Eko piknik u gradu!

Osim toga, Grad Zagreb pokrenuo je kampanju „Stavi pravu stvar na pravo mjesto“ upravo kako bi osvijestio i educirao građane o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom te važnosti odvojenog prikupljanja otpadom, a sve u svrhu očuvanja okoliša za buduće generacije. Nadalje, jedna od izvrsnih prilika za sve građane Zagreba da se uključe u proces razvrstavanja otpada svakako je zabavno-edukativna manifestacija Eko piknik, koja će se održati ovu nedjelju, 17. lipnja s početkom u 12 sati na Bundeku.

Svi posjetitelji pritom dobro će se zabaviti uz organizirani eko kviz, razne sportske i edukativne radionice, predstave za djecu te kulinarske delicije iz svih krajeva Hrvatske. Osim toga, u večernjim satima predviđen je i bogat glazbeni program, tako će posjetitelje zabavljati Jurica Pađen i Aerodrom, Borna Šercar i Elvis Penava, te grupa Buditelji koji će zanimljivim izborom instrumenata pokazati da i 'otpad' može biti melodičan.

ljudski utjecaj Plastične slamke ne mogu se reciklirati i najgore su ubojice životinja u oceanu!

Posjeti missZDRAVA.hr